Hiljade turista zaglavljenih na aerodromu, piste pretvorene u rijeke, a automobili plivaju gradom. Ovako je posljednjih nekoliko dana izgledao Dubai, prestonica svjetskog luksuza, ali i pustinjski grad koji je pogodila najveća kišna oluja u istoriji.
Postapokaliptične scene na ulicama najnaseljenijeg grada u Ujedinjenim Arapskim Emiratima obišle su svijet, a mnogi se pitaju kako je došlo do ove prirodne katastrofe i da li je ikako bilo moguće spriječiti je.
Društvene mreže su požurile da pronađu krivca u zasijavanju oblaka, jednom vidu geoinženjeringa, koji se redovno praktikuje u UAE za izazivanje i pojačavanje količine padavina.
Eksperti, međutim, upozoravaju da je pogrešno vjerovati da je samo prisiljavanje oblaka da ispuštaju kišu uzrokovalo vremensku kataklizmu.
Zasijavanje oblaka je tehnika manipulisanja vremenskim prilikama ispuštanjem materija koje upijaju vlagu iz okoline (poput srebro jodida) iz aviona u oblake, kako bi se vodena para lakše kondenzovala u kapljice vode i pala na zemlju u obliku kiše. Zemlje širom svijeta koriste tu metodu već više od pola vijeka, ali još nijedno naučno istraživanje nije dokazalo da ona značajno povećava količinu padavina.
Zasijavanje oblaka, u prosjeku, povećava stopu padavina za oko pet do 15 odsto godišnje. U Dubaiju je, međutim, u 24 sata palo kiše koliko inače padne za gotovo dvije godine.
“Zasijavanje oblaka ne može stvoriti oblake ni iz čega. Ono podstiče vodu koja je već na nebu da se brže kondenzuje i ispusti vodu na određenim mjestima. Dakle, prvo vam je potrebna vlaga. Bez nje ne bi bilo ni oblaka”, objašnjava klimatolog Friderike Oto za Naučni medijski centar.
Nacionalni centar za meteorologiju u Emiratima, koji nadzire operacije sijanja oblaka, tvrdi da nije bilo zasijavanja oblaka neposredno prije ili tokom oluje u utorak, kada je došlo do biblijske poplave.
Prognostički modeli su nedjelju dana prije ovog nevremena predviđali velike količine padavina, pa nije bilo potrebe da se ide u sijanje oblaka. Zasijavanje oblaka, takođe, ima lokalni efekat, a nevrijeme u Dubaiju se proširilo i na susjedne zemlje Bahrein i Oman.
Meteorolozi vjeruju da je ekstremne padavine u Dubaiju podstakla velika oluja koja se naziva “mezoskalni konvektivni sistem”.
“Do ostvaranja ovakvog sistema dolazi kad se mnogo pojedinačnih grmljavinskih oluja spoji i formira jedan veliki štit visokih oblaka, obično stotinama kilometara u obimu, u kombinaciji sa širokim područjem jakih padavina”, kaže Suzan Grej, profesorica meteorologije na Univerzitetu u Redingu. Takvi izraženiji pljuskovi mogu brzo dovesti do poplava površinskih voda, kao što se dogodilo na aerodromu u Dubaiju.
“Sistem niskog pritiska, pojačan kontrastom između viših temperatura pri tlu i nižih temperatura u visinama, stvorio je uslove za snažnu grmljavinsku oluju”, rekla je viša prognostičarka Ezra Alnakbi za Rojters, dodajući da su klimatske promjene, takođe, doprinijele stvaranju oluje.
Istraživanje ekstremnih događaja nad južnim Arapskim poluostrvom pokazalo je da se ista ovakva vrsta oluje u tom regionu dogodila čak 95 puta od 2000. godine, a najčešća je na Arapskim poluostrvu, obično u martu i aprilu. Produženje trajanja takvih oluja od 2000. nad UAE, takođe, povezano je sa globalnim zagrijavanjem, jer topliji vazduh može zadržati više vlage. Konkretno, oko sedam odsto više vlage za svaki stepen Celzijusa, što zauzvrat može povećati intenzitet padavina.
“Kiša izazvana grmljavinskim olujama, poput onih viđenih u UAE-u posljednjih dana, posebno se snažno povećava s globalnim zagrijavanjem. To je zato što je konvekcija, snažno uzlazno strujanje u grmljavinskim olujama, jača što je svijet topliji”, objašnjava klimatolog Dim Kumu, prenosi “Jutarnji list”.
Nedavna studija klimatskog modelovanja, objavljena u zborniku Scientific Report, sugeriše da bi se godišnja količina padavina do kraja vijeka mogla povećati za oko 30 odsto u velikom dijelu Emirata, ako svijet nastavi da se zagrijava.
Jedan od razloga zašto su poplave uzrokovale toliko veliku štetu je taj što se Dubai brzo proširio tokom posljednjih nekoliko decenija, a malo pažnje bilo je posvećeno izgradnji infrastrukture, poput odvodnih kanala i kanalizacijskih sistema, koji su mogli da spriječe iznenadno izlivanje vode.
U Dubaiju je, takođe, malo zelenih površina koje bi apsorbovale vodu, a drenažni sistemi nisu mogli da izdrže toliko velike količine padavina.
Stručnjaci u prvom redu predlažu prilagođavanje infrastrukture drumskog saobraćaja i objekata klimatskim promjenama, kao i izgradnju akumulacije za skladištenje vode tokom proljećnih kiša. Uprava za drumski saobraćaj Ujedinjenih Arapskih Emirata je u januaru uspostavila novu jedinicu za upravljanje rizicima od poplava u Dubaiju koja će, čini se, imati pune ruke posla, prenosi “Politikin magazin“.
