Budući da je njegova zvijezda mnogo manja od Sunca, Gliese 12b još uvijek spada u nastanjivu zonu
Dva tima naučnika otkrila su teoretski nastanjivu planetu, manju od Zemlje, ali veću od Venere, koja kruži oko male zvijezde udaljene oko 40 svjetlosnih godina, piše CNN.
Egzoplaneta, nazvana Gliese 12b, kruži oko hladne crvene patuljaste zvijezde smještene u sazviježđu Riba i ima oko 27% veličine našeg Sunca i 60% njegove temperature, prema dvije studije objavljene u četvrtak u The Astrophysical Journal Letters i Monthly Notices of the Kraljevsko astronomsko društvo.
Budući da je njegova zvijezda mnogo manja od Sunca, Gliese 12b i dalje spada u nastanjivu zonu – idealnu udaljenost od zvijezde na kojoj može postojati voda u tečnom stanju – iako završi svoju orbitu svakih 12,8 dana.
Pod pretpostavkom da egzoplaneta nema atmosferu, naučnici su izračunali temperaturu njene površine na oko 107 stepeni Farenhajta (42 stepena Celzijusa).
– Pronašli smo najbliži, tranzitni svijet umjerene veličine Zemlje koji je do sada lociran, rekao je Masayuki Kuzuhara , docent na projektu u Astrobiološkom centru u Tokiju i ko-vođa jednog od istraživačkih timova, zajedno sa Akihikom. Fukui , docent na projektu na Univerzitetu u Tokiju, u svojoj izjavi.
Jednom kada se identifikuju planete umjerene veličine Zemlje, naučnici ih mogu analizirati kako bi utvrdili koji elementi se nalaze u njihovoj atmosferi i, što je najvažnije, postoji li voda za održavanje života.
– Postoji samo nekoliko (egzoplaneta) za koje smo utvrdili da su dobri kandidati za to. A ovaj nam je najbliži, tako da je to prilično veliko otkriće, rekla je za CNN u petak Larisa Palethorpe , doktorant na Univerzitetu u Edinburgu i Univerzitetskom koledžu u Londonu, koja je zajedno vodila drugu studiju .
Da bi uočili Gliese 12b, naučnici su koristili javno dostupne podatke koje je prikupio NASA-in Transiting Exoplanet Survey Satellite (TESS) – teleskop koji posmatra desetine hiljada zvijezda svakog mjeseca, prateći njihove promjene u sjaju, što može biti dokaz orbita egzoplaneta.
Astronomima je lakše pronaći egzoplanete koje kruže oko zvijezda crvenih patuljaka jer njihova relativno mala veličina rezultira većim efektom zatamnjenja tokom svakog tranzita.
U ovom trenutku naučnici nisu sigurni šta tačno čini atmosferu planete, da li je uopšte ima i ima li vode, iako je Palethorpe rekao da ne očekuju da će tamo pronaći vodu.
– Moguće je da vode uopšte nema, a znamo i da se na ovoj planeti već dogodio efekat staklene bašte i više liči na Veneru, rekla je ona.
– Moglo bi biti vode, u tom slučaju više liči na nas… ili postoje indicije koje se mogu otkriti koje bi mogle pokazati da je u toku efekat staklene bašte, pa bi moglo doći do gubitka vode.
Za sljedeću fazu analize atmosfere egzoplaneta, naučnici se nadaju da će koristiti svemirski teleskop James Webb, kao i izvršiti spektroskopsku analizu. Ova metoda uključuje hvatanje svjetlosti zvijezda koja sija kroz atmosferu egzoplanete, kao i gledanje koje će valne dužine apsorbirati određeni molekuli, otkrivajući njihovo prisustvo u atmosferi.
Osim što će nas upoznati sa samom egzoplanetom, naučnici se nadaju da će nam ovaj rad pomoći da bolje razumijemo našu planetu, rekao je Palethorpe.
– Ono čemu će nas ova planeta posebno naučiti jeste šta se dogodilo da je Zemlja ostala nastanjiva, a Venera ne… Može nam pokazati puteve nastanjivosti kojima planete idu dok se razvijaju, rekla je ona.
Ali iako bi egzoplanet potencijalno mogao biti nastanjen za ljude i relativno je ‘blizak’ našem Sunčevom sistemu u astronomskim terminima, malo je vjerovatno da će je neko uskoro posjetiti.
– Nije dostupno, udaljeno je 12 parseka, rekao je Palethorpe, dodajući da bi bilo potrebno oko 225.000 godina da se stigne do Gliese 12b najbržim svemirskim brodom koji trenutno postoji, piše CNN.
Jutarnji.hr
