Uprkos zapadnim sankcijama, Rusija nastavlja slati milione tona plina u Evropu preko Ukrajine i puniti svoju blagajnu sredstvima za finansiranje rata. Taj bizaran odnos između Kijeva i Moskve nijedna strana za sada ne želi prekinuti.
Ukrajina insistira na tome da praktično nema drugog izbora nego održavati svoje ugovore s Rusijom, tvrdeći da joj oni daju prednost nad Kremljom i ograničavaju mjesta na kojima će ruska vojska izvoditi vazdušne napade. A ukrajinska državna gasna kompanija Naftogaz upozorava da Ukrajina ne bi trebala zatvorili plinovode za Rusiju jer njezini evropski saveznici i dalje zavise o ruskoj nafti i plinu.
Privredni partner
Prije invazije na Ukrajinu Rusija je opskrbljivala više od 40 posto plina koji se uvozi u EU. To je sada palo na manje od osam posto, prema evropskom think-tanku Bruegel. Tranzit gasovodima koji prolaze kroz Ukrajinu je otprilike na četvrtini nivoa u poređenju sakoličinama prije rata, a samo gasovod Turski tok preko Crnog mora radi na novou sličnom onima prije rata.
Kijev se sada nalazi u dilemi. Rusija zarađuje milione dolara slanjem nafte i plina kroz Ukrajinu. S druge strane, Kijevu je potreban novac koji zarađuje na tranzitu i želi ostati pouzdan privredni partner evropskim zemljama, koje bi se suočile sa povećanjem cijena ako se rusko snabdijevanje energijom iznenada prekine.
“Kijev mora poštovati svoje ugovorne obveze, a odluka o prekidu isporuka leži na zemljama primateljima, poput Mađarske, koje trebaju rusku naftu i plin. Taj tok nije zaustavljen kako se druge zemlje, koje podržavaju Ukrajinu, ne bi smrznule zimi”, rekao je u intervjuu za Washington Post Oleksij Černišov, izvršni direktor Naftogaza.
Grupa za sankcije protiv Rusije, kojom predsjedava Andrij Jermak, šef ukrajinskog predsjedničkog kabineta i Michael McFaul, bivši američki ambasador u Rusiji, prošlog je mjeseca objavila “akcijski plan” u kojem se navode koraci za koje je grupa navela da bi ih se trebalo poduzeti kako bi se Rusija kaznila za rat u Ukrajini.
U tom planu poziva se na obustavu “svih preostalih ruta gasovoda pod ruskom kontrolom” koji dovode ruski plin na evropsko tržište, uključujući gasovod Turski tok. No, plan jasno poziva na očuvanje tranzita ruske energije kroz Ukrajinu. U najmanju ruku je ironično da usred rata Rusije protiv Ukrajine, ruska nafta i plin nastavljajući teći ukrajinskim cjevovodima te da Ukrajina taj tranzit želi pod svaku cijenu očuvati.
No, ljudi uključeni u sastavljanje plana tvrde kako je logika održavanja tranzita plina i nafte preko Ukrajine jasna – ruski plin će ionako završiti na evropskim tržištima jer je EU uključila nekoliko izuzeća za uvoz ruske nafte i plina, imajući na umu zemlje poput Mađarske. Tako je kontinuirani tok ruske energije djelomično posljedica starog sistema, a djelomično odraz tržišne stvarnosti.
Rusija je obvezna slati oko 40 milijardi kubičnih metara gasa godišnje kroz ukrajinski sistem tranzita gasa zbog sporazuma o snabdijevanju koji su prethodili Putinovoj akciji, a Moskva se obavezala plaćati Ukrajini ukupno sedam milijardi dolara prema petogodišnjem ugovoru sklopljenom 2019. godine. “Pa zašto ne bismo nastavili dobivati novac? Ugovori su dogovoreni u skladu s izuzećem od embarga Evropske unije”, tvrdi ekonomski stručnjak Anders Aslund.
Nakon početka rata zatvorena je ključna ulazna točka Sohranivka za ruski gas na ratnom području na istoku te od tada ruski gas teče kroz drugu ulaznu tačku Sudžu. Rusija je u međuvremenu drastično smanjila količinu gasa koju je slala kroz Ukrajinu. Podaci koje je prikupio Bruegel pokazuju da je uvoz ruskog gasa bio 26% manji u aprilu 2022. nego u istom razdoblju godinu ranije. Rusija je tokom prošle godine slala oko 300.000 barela nafte dnevno kroz naftovod Družba.
Zavisni o nafti
U septembru je Naftogaz podnio tužbu na Međunarodnom arbitražnom sudu u Parizu, rekavši da joj ruska državna gasna kompanija Gazprom “nije uplatila sredstva na vrijeme niti u cijelosti” prema uslovima ugovora. Međutim, Naftogaz je odbio precizirati koliko im novaca nije uplaćeno. “Natjeraćemo Gazprom da plati”, rekao je Jurij Vitrenko, tadašnji šef Naftogaza. U 2022. je Gazprom platio Naftogazu 2,11 milijardi dolara za usluge tranzita.
Matthew Sagers, stručnjak u S&P Global Commodity Insights, međunarodnom pruđaocu informacijskih usluga, rekao da je Družba prošle godine prevezla oko 80 posto nafte za najveću mađarsku naftnu kompaniju MOL, a da bi ove godine trebala prevesti između 50 i 55 posto. Uz Mađarsku, Češka i Slovačka također zavise o nafti koja se isporučuje preko Družbe.
Osim toga, Ukrajina je prošle godine zaradila gotovo 180 miliona dolara na naknadama za tranzit iz Družbe, rekao je Sagers. “Na kraju krajeva, novac je novac. Ukrajinci ne trebaju dići gasovod u vazduh – mogli bi jednostavno prestati poslovati da žele”, dodao je.
