Velika studija koja se sprovodi još od 2021. godine otkrila je zanimljivu činjenicu o zevanju – kičmenjaci sa većim mozgom i više neurona duže zevaju.
Istraživači su prikupili podatke o 1.291 odvojenom zevanju životinja iz zooloških vrtova i divljine od ukupno 55 vrsta sisara i 46 vrsta ptica. Otkrili su jasnu vezu dužine zevanja sa veličinom mozga.
„Obišli smo nekoliko zooloških vrtova sa kamerama i čekali. Potrajalo je dosta“, kaže Jorg Masen sa Univerziteta u Utrehtu.
Neobično istraživanje moglo bi da popuni neke od rupa u našem razumevanju zevanja, poput toga zašto se tačno dešava ili zašto neke životinje, poput žirafa, uopšte ne zevaju.
![](https://bigportal.ba/wp-content/uploads/2023/03/Zevanje-2_413x620.jpg)
„Iako je matrica po kom se zevanje odigrava uobičajena, dužina zevanja evoluirala je sa veličinom mozga i brojem neurona“, navode naučnici.
Štaviše, funkcija zevanja primećuje se kod velikog broja vrsta, a njeno evolutivno poreklo može da se prati barem do prvog zajedničkog pretka ptica i sisara, a potencijalno i dalje.
Analiza je sprovedena da bi se testirala hipoteza postavljena 2007. godine da je zevanje u svojoj suštnici način hlađenja mozga. Zbog toga, životinjama sa većim mozgovima potrebni su duži intervali da bi ih ohladili.
![](https://bigportal.ba/wp-content/uploads/2023/03/Zevanje-1_413x620.jpg)
Sličan zaključak je postignut i u studiji 2016. godine, kojom su bili obuhvaćeni sisari uključujući i ljude.
Od 205 slučaja zevanja kod 24 različite vrste sisara, najkraće su zevali miševi (0,8 sekundi), a najduže ljudi (i do 6,5 sekundi).