21. Novembra 2026.

Od najgoreg automobila na svijetu do kolekcionarskog blaga – zašto „jugo“ danas vrijedi 50.000 dolara

U Americi je godinama bio predmet podsmijeha, a danas za njega kolekcionari izdvajaju desetine hiljada dolara. Dok „jugo“ obara rekorde na aukcijama u Sjedinjenim Američkim Državama, „zastava 101“ obeležava 55 godina od početka proizvodnje. Novica Marković, istraživač istorije „Zastave“, ističe da su kragujevački automobili postali predmet interesovanja kolekcionara širom sveta.

Primerak „juga” proizveden pre 40 godina, sa svega 200 pređenih kilometara, prodat je ove nedelje na aukciji u Sjedinjenim Američkim Državama za čak 50.000 dolara. U poslednjih pola sata aukcije cena automobila porasla je sa 15.000 na 50.000 dolara.

Automobilski entuzijasta, istraživač istorije „Zastave“ i jedan od osnivača Zastava 101 kluba, Novica Marković, kaže za Jutarnji program da je reč o izuzetnom uspehu nekadašnje domaće automobilske industrije.

„Srbija ovo treba da slavi kao zlatnu medalju na Olimpijskim igrama, jer je ‘jugo’ oborio rekorde na aukcijskim prodajama automobila svoje klase u Americi“, ističe Marković.

Dodaje da će novog vlasnika „jugo“ sa porezom koštati 52.500 dolara, čime je nadmašena i cena od 43.000 dolara za koju je prodat „golf 1 GTI”.

„Konačno pada u vodu stara izreka – bolje ‘golf’ star 20 godina nego novi ‘jugo'“, napominje Marković.

Ko kupuje „jugo“ za desetine hiljada dolara

Identitet kupca „juga“ na američkoj aukcijskoj platformi “Bring a Trailer” ostao je nepoznat javnosti.

Marković objašnjava da u svetu postoje kolekcionari specijalizovani za automobile proizvedene u nekadašnjim socijalističkim zemljama, među kojima posebno mesto zauzimaju vozila iz Kragujevca.

„'Jugo’ je, zajedno sa ‘zastavom 101’, simbol naše auto-industrije i jednog pravca u kolekcionarstvu. Ima ljudi koji daju mnogo novca za naše automobile u inostranstvu, a mi ovde nismo ni svesni u koliko se privatnih muzeja širom sveta nalaze naši ‘jugići’ i ‘stojadini'“, ukazuje Marković.

Interesovanje za „Zastavine“ automobile postoji i na domaćem tržištu. Iako ih pojedini vlasnici i dalje svakodnevno koriste, sve više primeraka završava u garažama entuzijasta i privatnim kolekcijama.

Da li je „jugo“ zaslužio lošu reputaciju u Americi

Po ceni od 3.999 dolara „jugo“ je bio dostupan američkim kupcima, ali je vremenom stekao reputaciju jednog od najgorih automobila na svetu. Da li je takva reputacija bila zaslužena ili je „jugo“ postao žrtva predrasuda, Marković smatra da je istina negde na sredini.

„'Jugo’ nije bio savršen automobil. Sa druge strane, američko tržište je veoma zahtevno kada je reč o kvalitetu i dešavali su se različiti problemi koji su ga doveli u tu nesrećnu poziciju“, objašnjava Marković.

Ukazuje i na ulogu američkog preduzetnika Malkolma Briklina, koji je stajao iza projekta prodaje u SAD i koji je, prema Markovićevim rečima, čitavu priču iskoristio u marketinške svrhe.

„Ko god da se smejao i koliko god da se smejao, 143.000 ‘jugića’ prodato je samo na američkom tržištu, od 790.000 koliko ih je ukupno proizvedeno“, ističe Marković.

„Jugo“ za Amerikance – klima i automatski menjač

„Jugo“ namenjen američkom tržištu znatno se razlikovao od modela koji su se prodavali u Jugoslaviji i ostatku Evrope.

U kragujevačkoj fabrici postojala je posebna proizvodna linija za američko tržište, a izvozni model imao je oko 180 izmena u odnosu na standardnu verziju.

Bio je dostupan sa klima-uređajem, automatskim menjačem i brojnim drugim dodacima koji nisu bili uobičajeni za domaće tržište.

Za prosečnu jugoslovensku porodicu, međutim, vrednost Juga nije se merila dodatnom opremom.

„Bio je to automobil koji je svaka porodica u bivšoj Jugoslaviji mogla da priušti pod povoljnim uslovima kreditiranja. Bio je simbol slobode radnog čoveka, jer je mogao da sedne u svog ‘juga’ i ode bilo gde – od Jadranskog primorja do Kopaonika“, ističe Marković.

„Стојадин

„Stojadin” je pre 55 godina bio jedan od najmodernijih automobila u Evropi

„Stojadin“ – nekada jedan od najmodernijih automobila u Evropi

Stariji brat „juga”, popularni „stojadin”, 16. novembra obeležio je 55 godina od početka proizvodnje.

Koliki je značaj „zastava 101“ imala za motorizaciju Jugoslavije, najbolje ilustruju tehnička rešenja koja su bila primenjena prilikom njenog nastanka.

Marković podseća da je „stojadin“ nastao na osnovama „fijata 128”, iza kojeg su stajala velika imena italijanske automobilske industrije – Dante Đakoza, Paolo Boano i Aurelio Lampredi.

„U trenutku kada je ‘zastava 101’ došla na naše tržište, bila je jedan od najmodernijih automobila u Evropi. Sa ove distance to deluje gotovo nemoguće, ali je tako bilo. Bio je to skup najsavremenijih tehničkih rešenja u datom trenutku“, naglašava Marković.

Pet „stojadina“ na putu do Kilimandžara

Jedna od najzanimljivijih epizoda u istoriji kragujevačke fabrike svakako je ekspedicija do Kilimandžara 1975. godine.

Pet fabričkih primeraka „zastave 101“ krenulo je na put dug više od 11.000 kilometara, uz minimalne prepravke koje su se odnosile na filtere za vazduh.

Ekspedicija, koju su predvodili Branimir Perić Džo i Milan Rakočević, brojala je 11 članova.

„Ti automobili su išli kroz potpuna bespuća Afrike, kroz pesak, tamo gde su išli samo ‘land roveri’ i terenski automobili. Ekspedicija je imala potpuni uspeh“, navodi Marković.

Istražujući taj poduhvat, u više navrata kontaktirao je sa „Zastavom“ kako bi proverio da li su podaci o ekspediciji zaista tačni ili su bili deo tadašnje marketinške kampanje.

Razgovori sa učesnicima otkrili su mu da je na putovanju bilo čak i više avantura nego što je tadašnja štampa zabeležila.

Četiri generacije u istom „stojadinu“

Marković i danas vozi „zastavu 101“ proizvedenu 1979. godine, koju je njegov deda kupio kao nov automobil.

„Stojadina“ je potom vozio Markovićev otac, a danas se u njemu voze i njegova deca. Automobil je do sada prešao 280.000 kilometara.

„On je za nas kao porodicu skup velikog broja emocija koje su urezane u lim i sve delove koje ima na sebi. Mnogo je prešao, mnogo smo se lepo vozili“, napominje Marković.

Od Čilea do Vladivostoka – ljubitelji „stojadina“ širom sveta

Poslednja „zastava 101“ sišla je sa proizvodne trake 16. novembra 2008. godine, ali ni 18 godina kasnije interesovanje za kragujevački automobil ne jenjava.

Marković ukazje da ljubitelja i kolekcionara „stojadina“ ima od Čilea i Ekvadora, preko Velike Britanije i Poljske, sve do Vladivostoka na dalekom istoku Rusije.

Zastavini automobili stigli su čak i do zemalja u koje nikada nisu bili zvanično izvoženi.

„Čak tri ‘stojadina’ postoje u kolekcijama u Australiji, gde se taj automobil nikada nije izvozio“, zaključuje Marković.

RTS.

Podijeli vijest na: