Od nacista do milijardera: Tragom izgubljenog djela Van Goga
Od toga dana, međutim, sliku više niko nikada nije vidio i postala je jedna od najvećih misterija u svijetu umjetnosti. Tokom godina bilo je raznih nagađanja o tome ko drži “Gacheta”, kustosi koji pripremaju Van Gogove izložbe u međuvremenu digli su ruke od pronalaska slike, koju je Van Gog naslikao pred sam kraj života.
Ovih je dana, međutim, u “The New York Timesu” objavljen tekst s detaljima istrage koju je nedavno sproveo novinarski tim tog dnevnog lista. Potraga za slikom trajala je, kako pišu, mjesecima, intervjuisali su brojne aktere koji su u nekom trenutku bili u doticaju s jednim od najčuvenijih Van Gogovih djela prije nego što mu se izgubio svaki trag. Razgovarali su i s nekima koji bi mogli nešto znati o sudbini portreta zadnjih 35 godina. Zanimljiv obrat se desio na samom kraju istrage, kada je jedan njujorški galerista rekao novinarima da je prema njegovim saznanjima slika u međuvremenu, nakon zadnje prodaje 1998, još jednom promijenila vlasnika.
Mnogi od sagovornika nisu imali pojma šta se dogodilo sa slikom, piše u članku. Četvoro njih reklo je kako sumnjaju da sliku drži jedna vrlo bogata porodica koja živi u Švajcarskoj.
Posljednje Van Gogovo djelo
Van Gog je ovu svoju sliku koja bi danas prema nekim procjenama mogla vrijediti 300 miliona dolara, pa i više, naslikao u vrtu svog doktora. Sliku je predstavio u junu 1890, a dovršena je samo nekoliko sedmica prije Van Gogovog samoubistva hicem iz vatrenog oružja. Nakon njegove smrti slika je pripala njegovom bratu Teu, zatim Teovoj ženi Džoani, koja ju je prodala 1897. za 300 franaka (oko 58 dolara u to vrijeme). Do 1904. bila je u rukama njemačkog grofa, a od 1911. u postavu Muzeja Stadel u Frankfurtu.
Međutim, kada su nacisti preuzeli vlast tridesetih godina, djela Van Goga i drugih umjetnika označena su kao “degenerirana”, pa ih je muzej pokušao zaštititi držeći ih u zaključanoj prostoriji. Kad su nacisti počeli konfiskovati umjetnine koje su prezirali, “Gachet” je izbjegao prvu zapljenu 1937. No, do kraja godine bio je uzet i poslan u Berlin.
Kupovine i bankroti
Nekoliko mjeseci kasnije, umjetnički agent prodao je “Gacheta” Franzu Koenigsu, njemačkom bankaru koji je živio u Amsterdamu. Idući vlasnik slike bio je njemačko-jevrejski bankar Sigfrid Kramarski, koji je donio portret u Njujork kad je emigrirao. Decenijama je, s vremena na vrijeme, slika bila izložena u Metu, obično ljeti kada su Kramarskijevi bili odsutni, a od 1984. bila je u tom muzeju na posudbi na neodređeno vrijeme.
Kramarskijevi su na kraju ipak odlučili prodati “Gacheta” 1990. U nadmetanju na aukciji pobijedio je Rijoei Saito, japanski biznismen i počasni predsjednik “Daishowa Paper Manufacturing Co.”, koji je vrlo brzo nakon kupovine slike zapao u ozbiljne probleme s kriminalom. Teretilo ga se da je platio mito za preraspodjelu šumskog zemljišta za, između ostalog, “Vincent Golf Club”. Njegove umjetnine prešle su povjereniku, banci Fuji, koja je, prema izvještaju “The New York Timesa”, sliku 1997. godine prodala Volfgangu Flotlu, austrijskom biznismenu koji se preselio u Njujork i oženio Ani Ejzenhauer, predsjednikovu unuku.
Kad je, pak, Flotl zapao u finansijske probleme, “Gachet” je ponovo prodat, privatno, u transakciji dogovorenoj preko “Sotheby'sa”.
“Ni cijena ni kupac nisu javno objavljeni, a ‘Gachet’ je jednostavno nestao iz svijeta umjetnosti – kulturni ekvivalent avionu Amelije Earhart”, pišu “Timesovi” reporteri koje je potraga za slikom odvela čak do Švajcarske. Prema nekim informacijama koje su dobili, slika se navodno nalazi u “Vili Favorita” na jezeru Lugano. Najpoznatiji vlasnik ove vile bio je baron Hans Hajnrih Thjsen-Bornemisza, koji je tu održavao izložbe djela iz svoje impresivne privatne zbirke.
Baron je umro 2002, a njegova peta supruga, baronica Karmen, bivša mis Španije, prodala je vilu za 90,4 miliona dolara 2014. porodici Invernici, bivšim vlasnicima tvornice sireva “Galbani.
Dragulji baronove zbirke sada se, inače, nalaze u Madridu u Nacionalnom muzeju “Thyssen-Bornemisza”.
Međutim, je li Van Gogov portret “Gacheta” kod Invernacijevih – ostaje i dalje nepoznato. Na upite “The New York Timesa” nisu htjeli odgovoriti ni putem portparola ni putem advokata. Prema svjedočenju stanovnika Lugana, vrlo su diskretni i žive daleko od svjetla reflektora.
Nezavisne.com
