24. Marta 2023.

Od Amerike ni izvinjenje, ni kajanje: Za Hila NATO agresija na Srbiju “neuspjeh diplomatije

Ambasador SAD u Beogradu Kristofer Hil oglasio se kratkim saopštenjem povodom godišnjice NATO agresije na Srbiju, u kojem je brutalno bombardovanje suverene zemlje na kraju 20. veka opisao kao “neuspeh diplomatije”.

I ove godine od Amerike nema ni izvinjenja ni kajanja za smrt najmanje 2.500 civila, među kojima je bilo 89 dece i 1.031 pripadnika srpske vojske i policije, koji su stradali od bombi koje su padale na Srbiju 78 dana. Američke vlasti još tada su smrt nevinih ljudi nazvali “kolateralnom štetom”.

“Posvetio sam život diplomatiji – pronalaženju diplomatskih rešenja za naizgled nerešive probleme. Tokom svoje diplomatske karijere naučio sam da diplomatija ponekad doživi neuspeh. Kada se to dogodi, posledice mogu biti tragične. Želim da uputim iskreno saučešće porodicama poginulih u ratovima devedesetih, uključujući i poginule u NATO bombardovanju”, poručio je Hil u pisanoj izjavi medijima.

https://twitter.com/USEmbassySerbia/status/1639181080702992385?s=20

Hil pak priznaje da narod Srbije ne može da potpisne svoju bol, ali eto, Hil veruje da srpski narod ima dovoljno snage da potisne svoje ogorčenje.

Iako je agresiju na Srbiju opisao kao “neuspeh diplomatije”, Hil sad opet Srbiji nudi diplomatiju.

“Posvećenost Sjedinjenih Američkih Država partnerstvu sa Srbijom nepokolebljiva, kao i opredeljenost za diplomatiju. Zajedno možemo graditi bolju budućnost kakvu narod Srbije zaslužuje i želi za buduće generacije”, rekao je Hil.

https://twitter.com/USEmbassySerbia/status/1639181087115993089?s=20

U NATO agresiji koja je započela na ovaj dan 1999. godine, gotovo da nema grada u Srbiji koji se tokom 11 sedmica agresije nije našao na meti. NATO je izvršio 2. 300 udara i bacio 22. 000 tona projektila, među kojima 37.000 zabranjenih kasetnih bombi.

RT Balkan analiza: Osiromašeni uranijum ostaje u prirodi i zrači hiljadama godina

Naredbu za napad dao je Havijer Solana u to vreme Generalni sekretar NATO-a, tadašnjem komandantu savezničkih snaga, generalu SAD Vesliju Klarku, iako nije postojalo odobrenje Saveta bezbednosti UN. Bio je to očigledan presedan.

Po NATO izvorima, naleta je bilo 38.004, od toga 10.484 vatrenih dejstva, dok su ostalo bila izviđanja. U dejstvima je u prvo vreme učestvovalo dnevno oko 70 borbenih aviona, da bi docnije taj broj bio i oko 400 svakodnevno.

RT.

Podijeli vijest na:

Pretplata
Obavijesti o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregledaj sve komentare