Polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća uz šetnju nekadašnjom Dobrovoljačkom ulicom, u Sarajevu odata je počast stradalim pripadnicima Jugoslovenske narodne armije (JNA) koji su ubijeni u koloni koja je napuštala grad 3. maja 1992. godine.
Prije odavanja počati stradalima u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici, u Istočnom Sarajevu u crkvi Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima služen je parastos za stradale pripadnike JNA čime je počelo obilježavanje 33 godišnjice.
Obilježavanje 33 godišnjice u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici održano je uz prisustvo policije među kojima su bili i pripadnici Specijalna jedinica MUP-a Kantona Sarajevo.
Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova organizovao je obilježavanje istorijskog događaja od republičkog značaja “Zločin nad pripadnicima JNA u Sarajevu 1992. godine” kako bi ukazali da niko nije osuđen za ovaj zločin, te da ne postoji spomen obilježje ubijenim.
Bivši pripadnici JNA, porodice žrtava, te predstavnici političkog života i boračke organizacije iz Republike Srpske naglasili su da
Prije 33 godine u Dobrovoljačkoj ulici, koja se danas zove Hamdije Kreševljakovića, došlo je do incidenta između vojnika Jugoslavenske narodne armije (JNA) u povlačenju i pripadnika Teritorijalne odbrane Republike BiH (RBiH).
Tog je dana trebala biti izvršena razmjena vojnika JNA iz kasarne Bistrik u Sarajevu u zamjenu za predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića, kojeg je dan ranije JNA zarobila na aerodromu na povratku iz Lisabona.
Nedugo nakon polaska, kolona je presječena i zaustavljena u današnjoj ulici Hamdije Kreševljakovića.
Prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, 2. i 3. maja u Sarajevu ubijeno je najmanje 28 pripadnika JNA.
Pred Sudom BiH u toku su dva postupaka za zločine u Dobrovoljačkoj ulici.
Za napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici 1992. godine, ubistva, ranjavanje i zlostavljanje vojnika i civila, pred Sudom BiH sudi se Ejupu Ganiću, Zaimu Backoviću, Hamidu Bahti, Hasanu Efendiću, Fikretu Muslimoviću, Jusufu Pušini, Bakiru Alispahiću, Enesu Bezdrobu, Ismetu Dahiću i Mahiru Žišku, koji su obavljali visoke političke, vojne i policijske dužnosti.
Tužilaštvo BiH ih tereti da 3. maja 1992. nisu spriječili ubistva i ranjavanja vojnika i civila, te da su propustili da kazne izršioce ubistava i ranjavanja, mučili i nečovječno postupali prema zarobljenim vojnicima, nisu spriječili ni kaznili počinioce, kao i da su im pomagali poslije izvršenog zločina.
Prema saopćenju Tužilaštva, prikupljeni su dokazi koji se odnose na stradanje osam ubijenih žrtava sa utvrđenim identitetom, među kojima ima i civila i sanitetskog osoblja, ranjavanje 24 osobe, zarobljavanje više desetina vojnika i civila koji su mučeni i zlostavljani.
U drugom postupku sudi se Kerimu Lučareviću koji je optužen u svojstvu komandanta Vojne policije Republičkog štaba Teritorijalne odbrane (TO) RBiH da nije preduzeo mjere na kažnjavanju počinilaca ubistava i ranjavanja tokom napada na kolonu vojnika i civila zaposlenih u JNA 3. maja 1992. u Dobrovoljačkoj ulici, kao i njihovo kasnije zlostavljanje.
Centar javne bezbjednosti Istočno Sarajevo 2005. godine podnio je krivičnu prijavu protiv 15 osoba osumnjičenih za ovaj zločin, ali je Tužilaštvo BiH tek u novembru 2007. godine pokrenulo istragu.
Međunarodni tužilac u BiH Jude Romano donio je u januaru 2012. godine odluku o obustavljanju istrage.
Po Interpolovoj potjernici koju je Republika Srbija raspisala zbog optužbe da je učestvovao u događajima u Dobrovoljačkoj, u Beču je 2011. godine uhapšen Jovan Divjak, penzionisani general Armije RBiH. Austrijski sud je tada odbacio zahtjev Srbije za izručenje Divjaka, a zbog sumnje da bi on u Srbiji imao pošteno suđenje. Divjak je preminuo 2021. godine.
U Hramu Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima služen je parastos za stradale pripadnike ЈNA.
Potom je predviđen odlazak autobusima u Sarajevo u bivšu Dobrovoljačku ulicu gdje će u 11.00 časova mirnom šetnjom, polaganjem cvijeća i prisluživanjem svijeća biti odat pomen stradalim pripadnicima ЈNA.
Riječ je o istorijskom događaju od republičkog značaja čije obilježavanje organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.
Napadom na kolonu ЈNA u Dobrovoljačkoj, koja se mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje takozvane RBiH.
Iako je za bezbjednost vojnika garantovao tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, kolona ЈNA nije bezbjedno izašla iz Sarajeva, već je prekinuta i napadnuta.
Politički predstavnici institucija Republike Srpske već godinama naglašavaju da su glavni krivci za tragične događaje u Dobrovoljačkoj ulici članovi političkog vrha tadašnje RBiH, ali i paravojne muslimanske jedinice u Sarajevu, poput “Zelenih beretki”, “Patriotske lige” i drugih kriminalnih formacija.
Pomoćnik ministra za boračko-invalidsku i zaštitu civilnih žrtava rata Republike Srpske Nebojša Vidaković rekao je ranije da je kolona ЈNA, kada je krenula 3. maja uz pratnju Unprofora, presječena u Dobrovoljačkoj ulici i u unakrsnoj vatri mučki napadnuta od muslimanskih paravojnih jedinica.
Ovaj postupak je još u toku.
Ni nakon 33 godine od zločina nad vojnicima JNA u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici, nema pravde za žrtve, a jednako je porazno i to što na mjestu stradanja nema ni spomen-ploče, kao da se tu ništa nije ni desilo.
To je jedna od poruka iz Republike Srpske, čija će delegacija u ovu subotu, 3. maja, u Istočnom Sarajevu i Sarajevu, obilježiti 33 godine od ovog zločina.
Isidora Graorac, predsjednica Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, istakla je da za ovaj zločin niko nije presuđen, a članovi porodica žrtava se pitaju zašto je to tako.
“Ono što je porazno jeste to što ćemo mi, sa jakom policijskom pratnjom, otići do mjesta gdje se to desilo, gdje ćemo položiti cvijeće i upaliti svijeće, a već nakon pet minuta, kada se mi okrenemo, ukoliko to ne bude pokupljeno, biće spremljeno u kontejnere, nažalost. Dakle, nikakvog obilježja, nikakve spomen-ploče tu nema, kao da se u toj Dobrovoljačkoj ulici, koja se tako više i ne zove, ništa nije desilo, kao da zločin nije postojao, a postoje snimci i prosto se pitamo šta još treba da bude evidentno kako bi Sud i Tužilaštvo odradili svoj posao”, kaže Graorčeva za “Nezavisne novine”.
Viktor Nuždić, vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, izjavio je da je krvavi pir nad nedužnim mladićima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu “rezultat zvanične politike tadašnjeg muslimanskog rukovodstva”.
Nuždić ocjenjuje da se, kao i kod ostalih zločina u Sarajevu, uporno pokušava nametnuti narativ da su zločine vršile paravojne formacije, a da bivša vlast RBiH nije učestvovala u tome. Nuždić je, u izjavi za Srnu, istakao da, nažalost, ni nakon 33 godine nema sudskog epiloga ovog zločina.
“Nakon brojnih opstrukcija, suđenje Ejupu Ganiću i ostalima traje unedogled, bez ikakvih naznaka kad i da li će biti okončano”, rekao je Nuždić.
Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, izjavio je da je zločin u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici “rezultat muslimanskih laži koje su na snazi i danas, jer nijedan dogovor sa Bošnjacima nema garanciju”.
“Uvrede koje doživljavamo kada obilježavamo ‘Dobrovoljačku’ ne mogu se uporediti sa bilo čime civilizovanim na ovom svijetu. Mi se vrlo civilizovano ponašamo kada oni imaju svoja obilježavanja”, naveo je Stevandić.
Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH, rekla je da je masakr nad nedužnim mladim pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila realizacija najave Alije Izetbegovića da će žrtvovati mir za “suverenu BiH”.
“Ovaj teroristički čin bio je uvod u tragični sukob zasnovan na Izetbegovićevom ubjeđenju iz ‘Islamske deklaracije’ prema kojem, citiram, ‘nema mira između islamske vjere i neislamskih društvenih i političkih institucija'”, naglasila je Cvijanovićeva.
Obilježavanje ovog zločina će početi u Istočnom Sarajevu, gdje će u Hramu Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima biti služen parastos za stradale pripadnike JNA.
Među optuženima su Ejup Ganić, kao član Predsjedništva RBiH, Zaim Backović, kao član operativnog centra Štaba Teritorijalne odbrane RBiH, i Jusuf Pušina, kao pomoćnik ministra unutrašnjih poslova RBiH i načelnik štaba MUP-a RBiH. Ovaj postupak je još u toku.
