Iako su se globalna kretanja cijena hrane u posljednjem periodu stabilizovala, a rast u Evropskoj uniji značajno usporio, građani BiH ne mogu računati na trajno pojeftinjenje.
Rast ulaznih troškova, poremećaji u lancima snabdijevanja i sve izraženije klimatske promjene mogli bi u narednom periodu ponovo izvršiti pritisak na cijene, upozoravaju stručnjaci.
Iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH za “Glas Srpske” ističu da redovno prate promjene cijena hrane, ali i ostalih proizvoda, usluga i troškova koji opterećuju kućne budžete građana. Trenutni podaci, kako navode, ne pokazuju dramatičan rast na globalnom nivou. Prema pokazateljima Organizacije za hranu i poljoprivredu UN, cijene hrane na svjetskim tržištima u 2026. godini više su za oko jedan indeksni bod u odnosu na 2025. godinu.
Rast cijena
– Posmatrano po mjesecima, cijene su rasle u prva četiri mjeseca, dok su u maju i junu smanjene za pola indeksnog boda. To, međutim, ne znači da je došlo do značajnijeg pada cijena hrane, već da su one ostale na približno istom nivou od avgusta 2025. – naveli su iz Institucije ombudsmana.
Na pitanje kako gledaju na upozorenja ekonomista, agronoma i stručnjaka za klimatske promjene da bi tokom naredne godine moglo doći do novog rasta cijena, iz ove institucije ističu da su takve procjene opravdane.
Kako navode, na buduća kretanja mogu uticati brojni faktori, od rasta troškova proizvodnje i energenata do poremećaja u globalnim lancima snabdijevanja.
– Procjene o mogućem rastu cijena hrane zbog povećanja ulaznih troškova i klimatskih promjena u potpunosti su opravdane. Problemi u snabdijevanju energentima, rast cijena nafte i poljoprivrednih derivata, kao i poremećaji na svjetskim tržištima, neminovno se odražavaju na cijene krajnjih proizvoda – istakli su.
Rizik
Dodatni rizik predstavljaju klimatske promjene, koje sve više utiču na poljoprivrednu proizvodnju. Suše, poplave, oluje i druge ekstremne vremenske prilike mogu smanjiti prinose, što zbog smanjene ponude na tržištu može dovesti do novog rasta cijena.
Kada je riječ o BiH, iz Institucije ombudsmana upozoravaju da bi se svi poremećaji na regionalnim i svjetskim tržištima mogli direktno odraziti i na domaće potrošače, jer zemlja i dalje u velikoj mjeri zavisi od uvoza hrane.
– BiH je izuzetno uvozno orijentisana zemlja i zbog toga sva negativna kretanja na stranim tržištima imaju posljedice i na domaće cijene. Problemi sa snabdijevanjem i klimatske promjene mogu domaćim proizvođačima povećati troškove proizvodnje, što će se neminovno odraziti i na cijene prehrambenih proizvoda – naglasili su.
Komentarišući činjenicu da su pojedini proizvodi u BiH po cijenama gotovo dostigli evropski nivo, iz Institucije ombudsmana ističu da se potrošači ne mogu dugoročno zaštititi samo kontrolom cijena, već razvojem domaćih proizvodnih kapaciteta.
– Više puta smo kroz preporuke vladama entiteta ukazivali da je jedini kvalitetan način zaštite domaćih potrošača razvoj vlastite poljoprivrede i prehrambene industrije. Samo tako možemo uticati na stabilnost cijena na domaćem tržištu. Dok god se ne pomogne snažniji razvoj domaće proizvodnje, cijene hrane u BiH će, iako plate to ne prate, ostati slične onima na evropskom tržištu, jer značajan dio proizvoda uvozimo upravo sa tih tržišta – zaključili su.
Iako je inflacioni pritisak na hranu u Evropi trenutno slabiji nego ranije, BiH ostaje posebno osjetljiva na globalna kretanja. Svaki rast cijena energenata, transporta ili proizvodnje na velikim izvoznim tržištima brzo se preliva i na domaće police, dok su niska primanja građana glavna prepreka da lakše podnesu nove udare.
Plate i korpa
Prema podacima Evrostata, cijene hrane u BiH već su na oko 83 do 85 odsto prosjeka Evropske unije, dok je prosječna plata oko 1.680 maraka.
Istovremeno, sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu približava se iznosu od 3.400 maraka, što znači da prosječna zarada ne pokriva ni polovinu osnovnih mjesečnih potreba domaćinstva.
Glas Srpske
