Fridrih Merc, njemački kancelar, liderima EU iznio je prijedlog kako bi se mogla pomiriti potreba proširenja EU, uz istovremeno insistiranje da sve zemlje kandidati sprovedu pune reforme kako bi bile spremne kada budu postale članice.
Šta predviđa Mercov prijedlog za Zapadni Balkan
- Privilegovan pristup tržištu EU
- Bližu saradnju sa evropskim institucijama
- Status posmatrača u pojedinim institucijama EU
- Zajedničke sjednice sa predstavnicima EU
- Postepenu integraciju kroz reformske procese
- Veću uključenost regiona u donošenje odluka
Postepena integracija prije punopravnog članstva
Za zemlje zapadnog Balkana i Moldaviju Merc je u pismu Antoniju Kosti, predsjedniku Evropskog savjeta, i Ursuli fon der Lajen, predsjednici Evropske komisije, predložio privilegovan pristup zajedničkom tržištu EU uz tješnje veze s evropskim institucijama.
“Mogli bismo predvidjeti i za ove zemlje značajne korake na njihovom putu ka članstvu, na primjer, privilegovan pristup unutrašnjem tržištu i tješnje veze sa evropskim institucijama u svakodnevnom procesu donošenja odluka, poput dodjeljivanja statusa posmatrača zemljama zapadnog Balkana u svim relevantnim institucijama EU, kao i održavanja zajedničkih sjednica Evropske komisije ili Evropskog parlamenta sa predstavnicima zemalja zapadnog Balkana o pitanjima koja se direktno odnose na region”, naveo je Merc u pismu koje je u posjedu “Nezavisnih”.
Merc smatra da bi postepena integracija mogla biti uspostavljena kroz formiranje blokova koji bi mogli predstavljati osnovu za punu primjenu odgovarajućih oblasti politika, a zatim bi bila praćena povećanom podrškom u procesu sprovođenja reformi u sklopu pravne tekovine EU.
Prevedeno na obični jezik, Merc predlaže da EU i zemlje regiona zajedno rade na odlukama koje će se odnositi na oba partnera i da ih uklope u obaveze koje bi zemlje regiona svakako morale ispuniti na putu ka članstvu. Time bi se, po svemu sudeći, zemlje regiona uvele u funkcionisanje EU dok istovremeno ispunjavaju obaveze ka članstvu.
“EU mora ispuniti obećanje”
Merc je naglasio da ove prijedloge iznosi kako bi EU ispunila svoje obaveze prema zemljama kandidatima.
“Predlažem da ostanemo čvrsti u našem obećanju da zemlje zapadnog Balkana i Moldavija mogu pristupiti EU, kako je utvrđeno Kopenhaškim kriterijumima i predviđeno Solunskom agendom iz 2003. godine. Naš cilj se nije promijenio: dovršetak EU kroz uključivanje svih zemalja kandidata”, naveo je Merc.
Radi stavljanja stvari u kontekst, Merc je ovo pismo napisao prevashodno zbog pitanja Ukrajine, koje EU vidi kao svoj egzistencijalni bezbjednosni problem. EU je sve više ovisna o Ukrajini kad je u pitanju ulaganje u odbrambene kapacitete i ono čime Ukrajina može doprinijeti kad je u pitanju evropska bezbjednosti. Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, i vlada njegove zemlje, pokušali su objediniti ova dva pitanja na način da Ukrajina uđe u EU možda već naredne godine i da na taj način EU dobije značajnu vojnu formaciju kao dio svoje bezbjednosne strategije. Dio zemalja EU, posebno one prema istoku, prihvatile su ovaj prijedlog, dok je dio zemalja u grupi “Prijatelji zapadnog Balkana” insistirao da se ne može dati Ukrajini takav model bez toga da se slično ponudi i zemljama našeg regiona.
Čini se da je Mercovo pismo pokušaj da se pomire ova dva stava, jer on u svom pismu govori i o modelu za Ukrajinu koji bi ponudio nešto više u početnoj fazi, ali bi i naš region i Ukrajina na kraju imali isti status kao punopravne članice EU.
Ćerimagić: Dosta simbolike bez konkretnih koraka
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, takođe smatra da je ovo pismo u kontekstu rješavanja dileme oko nastavka proširenja i odnosa EU prema Ukrajini i zapadnom Balkanu.
Ćerimagić ističe da je osnovna poruka pisma da članstvo nijedna zemlja ne može dobiti brzo, a da se taj prelazni period iskoristi za postepenu integraciju.
“Međutim, inicijativa trenutno otvara više političkih, pravnih i praktičnih pitanja nego što daje odgovora. Čini se da i sam kancelar Merc to prepoznaje, a ta pitanja će vjerovatno postati dio širih rasprava među evropskim liderima u narednim mjesecima, iako tema još formalno nije na dnevnom redu Evropskog vijeća. Konkretno za zapadni Balkan, prijedlog sadrži ohrabrujući jezik o tome da puno članstvo ostaje cilj i da proces proširenja treba ubrzati. Ali u stvarnosti, riječ je više o simboličnoj nadogradnji postojećeg pristupa nego o velikom strateškom zaokretu. Ne postoje konkretne obaveze kada je riječ o Crnoj Gori ili drugim državama regiona, niti postoji jasna naznaka da bi zemlje koje brzo provode reforme mogle brže napredovati”, ocjenjuje Ćerimagić.
Kako ističe, Mercov prijedlog to ne isključuje eksplicitno, ali upada u oči da se i ne spominje.
“Sveukupno gledano, ovo više izgleda kao pokušaj upravljanja očekivanjima i blagog prilagođavanja postojećeg okvira nego kao dramatična pozitivna promjena u ponudi Berlina u odnosu na proširenje EU”, ocjenjuje on za “Nezavisne”.
