Grad Njujork objavio je više od 170.000 stranica dokumenata koji otkrivaju da su zvaničnici više puta obmanjivali stanovnike u vezi sa nivoom toksičnosti vazduha nakon napada na Svetski trgovinski centar 11. septembra 2001. godine, samo nekoliko dana pre obeležavanja 25. godišnjice tragedije.
Ovo objavljivanje otkriva razmere izgubljenih života i štete po zdravlje onih koji su pogođeni u godinama nakon tragedije. Takođe se očekuje da će javnosti pružiti bolje razumevanje načina na koji je grad reagovao nakon rušenja Kula bliznakinja, u trci da stabilizuje i ponovo otvori Donji Menhetn.
Ono koji su živeli u blizini „Nulte tačke“ (Ground Zero) zvaničnici su više puta uveravali da je vazduh bezbedan, uprkos internim podacima i iskustvima stanovnika koji su se kosili sa njihovim tvrdnjama, navodi se u dokumentima.
Dokumenti možda sadrže samo deo izveštaja o kvalitetu vazduha uzetih na Nultoj tački, ali takođe uključuju i ključne interne memorandume.
U nekima od njih, zvaničnici su podizali uzbunu povodom ekoloških ispitivanja između oktobra i novembra 2001. godine, koja su redovno detektovala povišene nivoe toksina, uključujući azbest i opasne hemijske materije koje je teško otkriti.
Izveštaj detaljno opisuje propuste u zaštiti zdravlja spasilaca i radnika na terenu, prikrivanje podataka o azbestu i drugim testiranjima, kao i kontradiktorne izjave zvaničnika u javnosti u vezi sa zdravstvenim rizicima.
„Kako godine prolaze, a broj žrtava raste, suočavamo se sa cenom 11. septembra svaki put kada nam još jedan Njujorčanin prerano bude oduzet“, izjavio je gradonačelnik Zohran Mamdani u utorak na konferenciji za novinare na kojoj je objavljeno puštanje dokumenata u javnost.
Skoro 3.000 ljudi poginulo je 11. septembra, ali je od tada još hiljade ljudi – uključujući spasioce i radnike koji su mesece proveli radeći na toj lokaciji – preminulo od karcinoma i drugih bolesti povezanih sa 11. septembrom, podaci su Memorijala 11. septembar.
Portal sa mogućnošću pretrage omogućiće pristup dokumentima, a očekuje se da će grad u narednim mesecima sukcesivno dodavati još materijala, rekli su zvaničnici u utorak. Svaki dokument objavljen na portalu biće dostupan za pregled i preuzimanje potpuno besplatno.

Zašto se dokumenti objavljuju tek sada?
Dokumenti su se nalazili među 68 kutija sačuvanih u jednoj kancelariji gradske uprave koje su otkrivene prošle godine, a objavljuju se uoči petak i 25. godišnjice napada, navode gradski zvaničnici.
Godinama su udruženja žrtava 11. septembra, preživeli i spasioci – uključujući mnoge koji su se razboleli usled izloženosti toksinima u vazduhu nakon napada – pozivali na veću transparentnost i zahtevali objavljivanje dokumenata.
Njihovo objavljivanje ove nedelje rešava tužbu koju je podnela zagovaračka grupa 9/11 Health Watch, koja je tužila grad tražeći objavljivanje dokumenata kako bi se obezbedila dodatna federalna pomoć i pokrenula nova istraživanja o zdravstvenim posledicama, prema rečima izvršnog direktora Ben Čevata.
„Gospodine gradonačelniče, želim da vam zahvalim što ste gradonačelnik koji, nakon 25 godina, počinje da daje odgovor na pitanje: Šta je grad znao o opasnostima od toksičnog oblaka na Nultoj tački i kada je to saznao?“, rekao je Čevat na konferenciji za novinare u utorak, obraćajući se Mamdaniju.

Koje su to navodne laži iznosili zvaničnici?
Na pitanje da li je višegodišnje odlaganje objavljivanja dokumenata bilo „zataškavanje“, Mamdani je rekao: „Radi se o tome da je više gradskih administracija odbijalo da objavi dokumente na koje su Njujorčani imali pravo.“
U dokumentima se navode dokazi da su tadašnji gradonačelnik Rudolff Đulijani i drugi gradski zvaničnici više puta uveravali stanovnike i spasioce da je vazduh bezbedan, uprkos tome što su njihovi interni podaci tvrdili suprotno.
Izveštaji iz vesti iz februara 2002. godine pokazuju da je bivši gradonačelnik Majkl Blumberg, koji je nasledio Đulijanija, izjavio: „Svaki test koji je urađen pokazuje da je kvalitet vazduha bio u prihvatljivim granicama. Mislim da neki ljudi jednostavno nikada neće u to poverovati.“
Blumbergov portparol odbio je u utorak da da komentar.
Dokumenti na sličan način citiraju javne izjave Đulijanija u kojima govori da je vazduh bezbedan i podstiče ljude da se vrate normalnom životu.

U jednom primeru, interni memorandum koji je 6. oktobra 2001. napisala pomoćnica komesara za zdravstvo Keli Makini, upozoravajući da „kvalitet vazduha [zbog azbesta] na tim lokacijama još nije pogodan za ponovno useljenje“, stigao je istog dana kada je Đulijani javno izjavio da je vazduh bezbedan, navodi se u dokumentima.
I nezavisni naučnici i grupe za zaštitu životne sredine kasnije su osporili Đulijanijeve tvrdnje.
Takođe se navodi da su vladini zvaničnici obmanjivali javnost uskraćivanjem informacija o opasnim nivoima azbesta u vazduhu, prikrivanjem velikog zagađenja olovom u zgradi Sedišta Ministarstva saobraćaja i odvraćanjem spasilaca od korišćenja zaštitnih maski/respiratora.
To je imalo štetan uticaj na stanovnike koji su se „vratili u svoje stanove pune pepela jer su bili ‘uspavani umirujućim izjavama'“ Đulijanija i šefice Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) Kristi Vitman, prema spisima.
Mnogi od tih stanovnika i radnika, navodi se u dokumentima, razvili su „teške, trajne zdravstvene probleme“, uključujući hronično krvarenje iz nosa, osip po koži, glavobolje, novonastalu astmu i kašalj usled udisanja „izuzetno alkalne, nagrizajuće prašine“.
Ko je podizao uzbunu zbog kvaliteta vazduha?
Neki lideri u vlasti delili su zabrinutost u vezi sa kvalitetom vazduha nakon tragedije, uključujući američkog kongresmena Džerija Nadlera iz Njujorka.
Iznet u zvaničnom dopisu, Nadlerov memorandum poslat Blumbergovoj kancelariji u februaru 2002. detaljno je opisao njegovu zabrinutost i uverenje da je Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) „zanemarila svoju odgovornost za praćenje kvaliteta vazduha u zatvorenom prostoru oko Nulte tačke“.
Nadler je napisao gradonačelnikovoj kancelariji da je ubrzo nakon napada Kristi Vitman obmanula javnost izjavivši da je vazduh „bezbedan za udisanje“, ali da je ta izjava data pre nego što je izvršeno bilo kakvo državno testiranje kvaliteta vazduha u zatvorenom prostoru, pokazuju dokumenti.
Takođe je pisao kancelariji gradonačelnika o nalazima naučnika sa Univerziteta Kalifornija u Dejvisu, koji su pokazali da vazduh sadrži „zastrašujuće koncentracije“ izuzetno finih čestica koje prodiru duboko u pluća.
Vitman je u izjavi u utorak rekla da su njeni komentari o kvalitetu vazduha na lokaciji Nulte tačke „bili zasnovani isključivo na analizi koju su uradili naučnici EPA“.
„U roku od nekoliko dana, EPA je postavila veb-sajt sa svim dostupnim podacima, koje su često ažurirali kako bi sve bilo javno — cilj je bio što veća transparentnost. Svi u EPA uradili su najbolje što su mogli sa informacijama, alatima i znanjem koje su u to vreme imali“, navela je u izjavi.

Vitman je dodala da su zvaničnici EPA više puta pravili razliku između uslova na samom mestu rušenja i vazduha u drugim delovima grada, kao i da su upozoravali na rizike za radnike na Nultoj tački. Dodala je da EPA nije upravljala samim gradilištem — za koje je rekla da ga je nadgledao Grad Njujork — i da nije imala nadležnost da reguliše kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru.
Neki od najdirektnijih memoranduma u to vreme stigli su od hemičarke EPA Kejt Dženkins, koja je kasnije postala uzbunjivač tvrdeći da je agencija lagala o bezbednosti vazduha i umanjivala opasnost od prašine. Otpuštena je iz EPA nakon što je javno progovorila, ali je kasnije vraćena na posao.
U jednom od svojih memoranduma zvaničnicima gradskog odeljenja za identifikaciju otpada, od 3. decembra 2001. godine, Dženkins je ukazala na nebezbedne smernice grada za čišćenje, metode testiranja koje su nazvane „irelevantnim“, kao i na javne tvrdnje zvaničnika o kvalitetu vazduha koje su bile u suprotnosti sa naučnim dokazima.
Šta dokumenti govore o bolestima povezanim sa 11. septembrom?
Fizičke i mentalne zdravstvene posledice ove tragedije i dalje „duboko pogađaju desetine hiljada pojedinaca“ širom zemlje, što se kod mnogih manifestovalo kao bolest usled izloženosti toksičnoj prašini koja je prekrila grad, navodi Memorijal 11. septembar.
Najmanje 140.000 ljudi iz svih 50 saveznih država prijavilo se u Zdravstveni program Svetskog trgovinskog centra, a kod 49.000 je dijagnostikovan rak zvanično potvrdjen kao posledica 11. septembra, podaci su Memorijala.
Ima više ljudi koji ostvaruju pravo na pomoć nego što ih je trenutno obuhvaćeno programom, uključujući stanovnike koji su živeli u blizini lokacije, ali nisu dobili obaveštenja, kao i one koji žive van Njujorka, rekao je Mamdani u utorak.
Kancer nije bio pokriven kada je Kongres osnovao zdravstveni program 2011. godine. Pokriće je dodato tek 2012. godine — i to nakon što su se aktivisti izborili za njegovo uključivanje, a studija pokazala povišene stope raka među njujorškim vatrogascima koji su pomagali na Nultoj tački.
Stanovnici Kineske četvrti (Čajnataun), koja se nalazi u samom perimetru Nulte tačke, suočili su se sa najvećim izazovima u nosenju sa tragedijom, navodi se u dokumentima. Prijavili su da su im stanovi bili puni prašine koja je kasnije dovela do bolesti i respiratornih problema.
Dokumenti takođe navode propuste EPA da angažuje terenske radnike koji govore azijske jezike, zbog čega su mnogi u Kineskoj četvrti koji su imali respiratorne probleme ostali bez ikakvih informacija o agenciji ili njenom programu čišćenja stanova.
Deca kinesko-američkog porekla koja su primala negu u Kineskoj četvrti pokazala su „znatno povećanje težine simptoma astme“, prema jednoj studiji citiranoj u dokumentima.
Ova zajednica je primila nesrazmerno male federalne grantove za obnovu, jer su mnogi bili isključeni iz gradskih i državnih programa pomoći pošto se Kineska četvrt nalazila izvan definisane zone za dobijanje tih sredstava, navodi se u izveštaju.
„Ljudi su se razboleli jer su ih lideri kojima su verovali slagali i rekli im da je bezbedno udisati toksičan vazduh“, rekao je Mamdani.

Da li će biti pravnih posledica?
Na konferenciji za novinare, gradski pravobranilac Stiv Benks – koji zastupa grad – upitan je da li su gradski lideri zabrinuti da bi objavljeni dokumenti mogli otvoriti vrata novim tužbama protiv njih.
„Ako sedite u Većnici i plašite se da preduzmete akciju jer će neko podneti tužbu, verovatno nećete preduzeti ni akcije koje moraju biti preduzete“, odgovorio je Benks.

U narednim mesecima, grad će dostavljati sudu nova obaveštenja u okviru obaveza navedenih u poravnanju, rekao je Benks.
Jedan od ključnih dokumenata obuhvaćenih objavljivanjem je takozvani „Hardingov memorandum“, koji je poslat tadašnjem zameniku gradonačelnika Robertu Hardingu.
U memorandumu se navodi procena Pravnog odeljenja o oko 35.000 potencijalnih tužilaca — od kojih se očekivalo da će oko 10.000 zvanično podneti zahteve — kao posledica napada 11. septembra, i skicirane su zakonodavne opcije kako bi se ograničila pravna odgovornost grada.
„Glavna zabrinutost je da će, ako ovi predmeti stignu do suda, sudije i porotnici biti naklonjeni tužiocima (iako se čini da Grad ima jaku odbranu) i stoga dodeliti znatne odštete kako bi kompenzovali gubitke pojedinaca“, navodi se u memorandumu.
U međuvremenu, dve tužbe koje je podnela organizacija 9/11 Health Watch rešene su pokretanjem novog portala, rekao je Mamdani, čime je okončana „višegodišnja pravna bitka i ograničenja prava Njujorčana na pristup informacijama koje mogu pružiti dragocen uvid u kvalitet vazduha i zdravstvene probleme“.
Da li će biti objavljeno još dokumenata?
Prvo objavljivanje dokumenata na portalu je „samo početak“, rekao je Benks. Tokom naredne godine biće objavljeno još dokumenata, dodao je.

Kako se budu pojavljivali novi dokumenti, grad će nastaviti da obaveštava javnost, rekao je.
Objavljivanje dokumenata bilo je „činjenje prave stvari“, kazao je Mamdani.
„Takođe mislim da je, osim što smo Njujorčanima olakšali potvrdjivanje prava na ovaj fond, važno i to što se onima koji su godinama trpeli tako snažan otpor konačno iz grada Njujorka poručuje: ‘Bili ste u pravu. Bili ste u pravu što ste vršili pritisak. Bili ste u pravu što ste zahtevali’, i da grad konačno hvata korak sa vama“, rekao je gradonačelnik.