Transportna udruženja sa Zapadnog Balkana upalila su alarm: Nova pravila Šengena mogla bi od aprila u potpunosti zaustaviti teretni saobraćaj sa Evropskom unijom. Branša se nalazi na ivici ambisa.
Šengenske granice pred kolapsom
Ukoliko se do 10. aprila ne pronađe rješenje za nove uslove ulaska u EU, teretni saobraćaj između Zapadnog Balkana i Unije mogao bi biti obustavljen. Udruženja prevoznika iz Srbije i Bosne i Hercegovine upozoravaju na predstojeći slom lanaca snabdijevanja, piše austrijski Kosmo.
Već mjesecima udruženja očajnički pokušavaju uvjeriti evropske vlasti da su nove šengenske regulative neprovodive za profesionalne vozače iz trećih zemalja. Strahuju da bi vozači i njihova roba ubuduće mogli biti masovno odbijani na granicama.
„Godinama se obraćamo Evropskoj komisiji, a posebno intenzivno tokom protekle godine“, objašnjava Neđo Mandić, predsjednik Udruženja za međunarodni transport. „Sva naša pisma upozorenja šaljemo i domaćim vlastima kako bi bili informisani o našim naporima i kako bismo dobili njihovu podršku.“ Nedavno upozorenje potpisano u Bijeljini proslijeđeno je Evropskoj komisiji, ambasadorima svih zemalja Šengena u Beogradu i Sarajevu, kao i nadležnim institucijama u obje države.
Pravila koja ugrožavaju egzistenciju
Suština problema leži u tome što, prema novim odredbama, vozačima kamiona efektivno preostaje samo devet do deset radnih dana – što je premalo za ekonomski isplativo poslovanje, kako za same vozače, tako i za transportna preduzeća.
„Ako se do 10. aprila ništa ne promijeni, 99,9 odsto vozača iz Srbije, BiH i Sjeverne Makedonije više neće moći da ulazi u EU“, upozorava Mandić. „To znači potpuni zastoj svih kamiona, prekid lanaca snabdijevanja i, na kraju, kolaps koji niko ne želi.“
Mandić ističe da je osnovna ideja Šengenskog sporazuma – borba protiv ilegalnih migracija i rada na crno – sasvim opravdana. Problem je u izjednačavanju profesionalnih vozača sa običnim putnicima:
„Vozač kamiona nije migrant, nije turista i ne radi na crno. Riječ je o zaposlenim licima sa svim potrebnim dokumentima – za sebe, vozilo i robu koju prevoze – koji svaki put ulaze legalno.“
Posljedice bi mogle biti dramatične: „Za vozače je ovo katastrofa. Da bi osigurali egzistenciju, mnogi će napustiti domaće firme i zaposliti se u slovenačkim, njemačkim, hrvatskim ili drugim kompanijama iz EU, gdje mogu normalno raditi.“ Prevoznici sa Zapadnog Balkana tada bi se suočili sa propašću – imali bi kamione i infrastrukturu, ali ne i vozače.
Prijetnja blokadama
Istovremeno, prevoznici iz EU teško da će slati svoja vozila u Srbiju i BiH ako budu morali pristati na višednevna čekanja na granicama. „U proteklih deset dana na graničnom prelazu Batrovci čekalo se i do tri dana“, napominje Mandić. „Ako vam trebaju tri dana za ulazak i još tri za izlazak – kako uopšte možete raditi, zarađivati i preživjeti?“
Transportni sektor je već tri mjeseca pod ogromnim pritiskom. Ukoliko do 15. januara ne bude pozitivnih signala koji ukazuju na rješenje prije kritičnog 10. aprila, udruženja smatraju da su blokade neizbježne. „Ne bismo zaustavili sav saobraćaj – niko ne želi ometati putnički saobraćaj“, pojasnio je Mandić. „Blokirali bismo samo terminale za teretni saobraćaj na graničnim prelazima, jer se borimo za opstanak naših preduzeća. A to je moguće samo ako zadržimo naše vozače i spriječimo njihov odlazak u druge zemlje.“
