Centralna banka BiH značajno je povećala procjene inflacije za ovu godinu, upozoravajući da rast cijena energenata na svjetskom tržištu i izraženi rizici iz međunarodnog i domaćeg okruženja održavaju snažne inflatorne pritiske.
Ključne projekcije Centralne banke BiH
- Ukupna inflacija u prvoj polovini godine: 5,3%
- Temeljna inflacija: 4,5%
- Moguća ukupna inflacija u trećem kvartalu: 6,1%
- Procijenjeni rast BDP-a u prvom kvartalu: 2,1%
- Preliminarni rast BDP-a u drugom kvartalu: 2,0%
Ukupna inflacija
Prema najnovijim projekcijama, ukupna inflacija mogla bi dostići 6,1 odsto u trećem kvartalu, dok ekonomisti upozoravaju da bi, uz spoljne šokove i neopravdana poskupljenja na domaćem tržištu, rast cijena mogao ostati povišen i do kraja godine.
Inflatorni pritisci pojačani
Iz Centralne banke BiH ističu da su inflatorni pritisci pojačani zbog rasta cijena energenata na svjetskom tržištu, čiji se efekti sve više prelijevaju na domaće cijene.
“Trenutno procjenjujemo da bi ukupna inflacija u prvoj polovini 2026. godine mogla iznositi 5,3 odsto, a temeljna inflacija 4,5 odsto. Očekujemo da će inflatorni pritisci ostati prisutni i u trećem kvartalu, kada bi ukupna inflacija mogla dostići 6,1 odsto, dok bi temeljna inflacija ostala na nivou od 4,5 odsto”, navode iz Centralne banke BiH.
Neizvjesnost
Iz CB BiH upozoravaju da su rizici za dalje kretanje cijena izrazito naglašeni zbog neizvjesnosti u međunarodnom i domaćem okruženju. Za razliku od ranijih godina, Centralna banka ovog puta nije objavila preliminarne procjene inflacije za četvrti kvartal.
Kako navode, trenutni nivo neizvjesnosti i asimetrični rizici otežavaju pouzdano predviđanje kretanja cijena do kraja godine, zbog čega će preciznije projekcije za završnicu 2026. biti poznate u narednim krugovima ekonomskih procjena.
Dvije dimenzije
Ekonomista Igor Gavran ističe za “Nezavisne novine” da inflatorna očekivanja u BiH imaju dvije dimenzije.
“Ako gledamo realne parametre i stvarni rast troškova poslovanja, ne bi trebalo da bude daljeg povećanja cijena, osim u slučaju širenja sukoba na Bliskom istoku i novog rasta cijena goriva”, kazao je Gavran.
Prema njegovim riječima, trajno okončanje sukoba stabilnim mirovnim sporazumom moglo bi dovesti do značajnog pojeftinjenja goriva, a time i do pada cijena drugih proizvoda i usluga.
“Međutim, drugu dimenziju čine unutrašnji faktori rasta cijena, gdje dominiraju pohlepa i zloupotreba tržišnih okolnosti, odnosno povećanje cijena sa malo ili nimalo osnova, čak i kada troškovi poslovanja ne rastu ili se smanjuju”, pojasnio je Gavran.
Dodao je da bi otpornost na spoljne šokove mogla biti ojačana povećanjem strateških rezervi goriva, pokretanjem prerade nafte u domaćoj rafineriji i razvojem infrastrukture za tranziciju na električna vozila.
“S druge strane, zloupotrebe tržišta i ostvarivanje ekstra profita moguće je suzbiti jedino odlučnijim kontrolama cijena, strožim kaznama i dodatnim oporezivanjem, ali vlasti zasad ne pokazuju namjeru da preduzmu takve mjere”, rekao je Gavran.
On smatra da je bojazan od zadržavanja ili čak dodatnog rasta inflacije opravdana, iako bi njeni efekti mogli biti ublaženi adekvatnim djelovanjem nadležnih institucija.
Istovremeno, CB BiH procjenjuje da je godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u prvom kvartalu 2026. godine iznosio 2,1 odsto, što je identično brzoj procjeni objavljenoj u martu.
Sadašnje projekcije
U odnosu na martovski krug procjena, sadašnje projekcije ne donose značajnije promjene u kratkoročnim izgledima ekonomskog rasta, potvrđujući očekivanja o umjerenoj dinamici privredne aktivnosti u Bosni i Hercegovini.
Preliminarna procjena godišnje stope rasta realnog BDP-a za drugi kvartal 2026. godine iznosi dva odsto. Najveći doprinos rastu daje sektor usluga, dok je doprinos prerađivačke industrije negativan usljed slabe spoljne tražnje i povišenih troškova proizvodnje.
