Avion na letu KL1289 se vratio u Amsterdam, dok je let SK1225 iz Kopenhagena otkazan, naveo je “FlajtRadar24” na mreži Iks, prenio je Rojters.
Policija je u četvrtak 25. septembra u 23.40 časova zatvorila vazdušni prostor iznad aerodroma Alborg zbog sumnje na prisustvo dronova, ali nije mogla da potvrdi da su oni viđeni.
Vazdušni prostor je ponovo otvoren jutros u 00.35. časova.
“Ovo je druga noć zaredom da je vazdušni prostor aerodroma zatvoren zbog aktivnosti dronova – isto se dogodilo i u srijedu veče”, prenosi Tanjug.
Istraga o dronovima koji su proteklih dana nadlijetali nekoliko danskih aerodroma i izazvali haos u vazdušnom saobraćaju usmjerena je na tri broda povezana s Rusijom.
Sumnja se da su upravo s brodova Astrol-1, Pushpa i Oslo Carrier-3 lansirane bespilotne letjelice koje su u ponedjeljak, 22. septembra, prelijetale aerodrome u Kopenhagenu.
Danska policija potvrdila je u srijedu da je analiza “podataka o prisustvu brodova u području odakle su dronovi mogli poletjeti i sletjeti dio istrage”. U opsežnoj operaciji, kako su naveli, učestvuju “policija, bezbjednosne službe, vojska i druge nacionalne i nadnacionalne vlasti”.
Najozbiljniji napad na infrastrukturu
Porijeklo dronova ključna je nepoznanica u istrazi incidenta koji je danska vlada nazvala “najozbiljnijim napadom na kritičnu infrastrukturu” u zemlji. Zbog prelijetanja aerodroma u Kopenhagenu, cjelokupan vazdušni saobraćaj u Danskoj bio je prekinut na nekoliko sati u ponedjeljak uveče, a aerodromi u Kopenhagenu i norveškom Oslu ponovo su otvoreni tek u utorak ujutro.
Novi dronovi uočeni su sinoć iznad još četiri aerodroma, uključujući i onaj u Aalborgu na sjeveru zemlje, koji je takođe privremeno zatvoren. Iako nije direktno imenovala krivce, premijerka Mette Frederiksen izjavila je da se incident “uklapa u razvoj događaja koji smo nedavno mogli primijetiti s drugim napadima dronovima, povredama vazdušnog prostora i kibernetičkim napadima na evropske vazdušne luke”, aludirajući na slične slučajeve u Poljskoj i Estoniji, za koje je optužena Moskva.
Ruska reakcija
Danska nije direktno spominjala da Rusija stoji iza incidenata s dronovima, ali na konferenciji za medije bilo je insinuacija da iza svega stoji Moskva.
Rusko ambasadstvo u Danskoj odbacilo je sve špekulacije o umiješanosti, napisavši na društvenim mrežama:
“Očigledno je da su incidenti s prijavljenim poremećajima na danskim aerodromima inscenirana provokacija. Ruska strana odlučno odbacuje apsurdne špekulacije o umiješanosti u incidente.”
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov još u utorak poručio je da se radi o “neutemeljenim optužbama” koje “ozbiljna zemlja ne bi trebalo da iznosi”.
Saradnja Danske i NATO
U međuvremenu, danska premijerka Mette Frederiksen na platformi X napisala je da je razgovarala s generalnim sekretarom NATO Markom Ruteom o “ozbiljnoj situaciji povezanoj s dronovima iznad danskih aerodroma”.
“Složili smo se da će NATO sarađivati s Danskom na onome što možemo učiniti zajedno kako bismo osigurali bezbjednost”, navela je Frederiksen.
Rute je poručio da takve prijetnje shvata “veoma ozbiljno”.
“NATO saveznici i Danska rade zajedno na tome kako možemo osigurati bezbjednost naše ključne infrastrukture”, objavio je na društvenim mrežama.
Tri sumnjiva broda
Pronalazak lokacije s koje su dronovi poletjeli mogao bi otkriti odgovorne, posebno jer sva tri broda koja spominju danski mediji imaju veze s Rusijom. Riječ je o dva teretna broda i jednom tankeru koje su identifikovali analitičari, prenosi France24.
Astrol-1, teretni brod pod ruskom zastavom, imao je “nekonstantnu putanju s velikim brojem cik-cak kretanja” prije nego što je prošao blizu Kopenhagena. “Sumnjiva putanja je sve što odstupa od uobičajenog, jer brod nema razloga da ne koristi najkraći put”, objasnio je Alexander Lott, stručnjak za pomorsko pravo i bezbjednost na Arktičkom univerzitetu u Norveškoj.
Oslo Carrier-3 nalazio se u blizini aerodroma u tjesnacu Oresund u ponedjeljak u 20:30 sati, tačno u vrijeme kada su uočeni dronovi. Veze s Rusijom su slabije, ali dio posade navodno govori ruski, a vlasnik, norveška kompanija Bulkship Management AS, ima ured za zapošljavanje u Kalinjingradu.
Pushpa, tanker pod zastavom Benina, najdirektnije je povezan s Rusijom. Optuživan je za prevoz ruske nafte i pripadnost “floti duhova” kojom Moskva zaobilazi sankcije.
@pmolpmol lists three ships interesting as suspected drone carriers in last night attack on Copenhagen Airport.
— auonsson (@auonsson) September 23, 2025
In this thread, I will argue that Russian ship ASTROL 1 is an excellent fit.
Right time, right type, erratic track just before attack, highly suspicious background. pic.twitter.com/5rrYSMLtwI
Brod kao mobilna platforma
Korišćenje broda kao lansirne rampe za dronove nudi brojne prednosti.
“Relativno je lako riješiti se dokaza o umiješanosti”, tvrdi Alexander Lott.
Julian Pawlak, stručnjak za pomorsku bezbjednost, dodaje: “To je mobilna platforma za lansiranje, što omogućava brzo povlačenje i skrivanje.” U suprotnom, dronovi bi morali biti lansirani s ruske teritorije, što bi olakšalo utvrđivanje odgovornosti.
Ipak, ostaje pitanje kako lansirati dron s broda.
“Sve zavisi od vrste dronova. Mali dronovi koji uzlijeću vertikalno mogu se lansirati i s malih brodova. Mnogo je teže za velike modele s fiksnim krilima”, objašnjava Bruno Oliveira Martins, stručnjak za bezbjednosna pitanja.
Brod takođe može služiti kao plutajući komandni centar odakle pilot upravlja letjelicom.
Savršen alat za hibridni rat
Aerodromi su infrastruktura koju je izuzetno teško zaštititi od dronova.
“Nije ih uvijek lako identifikovati, a njihovo neutralisanje je rizično. Ne možete ih samo oboriti, a ometanje signala moglo bi ugroziti avione”, kaže Martins.
Regija Baltičkog mora već se smatra “tačkom konvergencije svih napetosti između Rusije i NATO”, a dodavanje dronova čini situaciju još eksplozivnijom.
“Danas ne postoji idealno rješenje za zaštitu od ove prijetnje”, upozorava Pawlak. Pravno je teško spriječiti brodove da plove tim vodama zbog načela prava neškodljivog prolaska. Čak i ako se dokaže da su dronovi poletjeli s broda, biće teško direktno optužiti Rusiju, koja može tvrditi da su operaciju izveli nedržavni akteri.
“Zato su dronovi savršeni instrumenti hibridnog rata – diskretni su, teško ih je presresti, a još teže pratiti trag do nalogodavca”, zaključuje Martins, prenosi Index.
A Finnish drone is currently keeping a very close eye on the Russian flagged vessel 'Astrol 1'. The vessel is suspected to be involved in drone flights over Danish territory earlier this week. Tonight, more drones were reported over a Danish airport. pic.twitter.com/BDk4zTSkoS
— Kyle Glen (@KyleJGlen) September 24, 2025
