Eksperiment u kojem će biti 45 firmi trajaće šest mjeseci, a zaposlenici će zadržati sadašnje plate uprkos smanjenoj satnici, piše “Bloomberg”, prenosi Indeks.
Cilj eksperimenta
Cilj ovog eksperimenta je provjeriti stoje li tvrdnje sindikata da su ljudi koji rade manje ne samo sretniji ili zdraviji nego i učinkovitiji u svojim poslovima.
– Apsolutno sam uvjeren da se ulaganja u novi posao isplate jer povećavaju dobrobit i motivaciju, a time i učinkovitost – rekao je Soren Frike, suosnivač firme za planiranje događaja “Solidsense”, jedne od 45 firmi koje će biti dio studije, pa dodao:
– Četverodnevna sedmica, ako funkcioniše, dugoročno nas neće ništa koštati.
Projekt naglašava širu promjenu koja se događa na njemačkom tržištu rada, gdje nedostatak kvalifikovanih radnika vrši pritisak na firme da popune svoje redove. Manjak, zajedno s visokom inflacijom, ohrabrio je radnike u svim industrijama da traže od “Deutsche Bahna” veće plate i očuvaju fleksibilnost i nezavisnost koju su stekli tokom pandemije.
Neravnoteža podstiče napetosti između poslodavaca i radnika. Njemačke mašinovođe, koje su šest dana bile u štrajku, traže skraćivanje sedmičnog radnog vremena s 38 na 35 sati bez smanjenja plata.
Sindikat zaposlenih u građevinskom sektoru traži povišicu od 20 posto za velik dio svojih radnika, kojih je sveukupno oko 930.000.
Neki ekonomisti upozoravaju da bi taj potez mogao podstaći inflaciju.
Prema prošlogodišnjem istraživanju lobija u industriji, polovina njemačkih firmi barem djelimično ne može popuniti slobodna mjesta. Softverski div “SAP SE” prestao je tražiti fakultetske diplome od kandidata za posao 2022. godine, dok je nekretninski div “Vonovia SE” prošle godine zaposlio ljude iz Kolumbije kako bi se izborio s manjkom radnika.
Veliki problem
“Bloomberg” piše da bi problem mogao samo biti gori. Do 2034. godine njemačko tržište rada napustiće više od sedam miliona ljudi zbog kombinacije pada stope rođenih i starenja populacije.
– Mogu se uključiti i pozicionirati kao moderni poslodavac ili jednostavno reći da svi moramo raditi više i doći u situaciju kada više neću imati nikoga ko bi za mene radio – objašnjava Hening Roeper, izvršni direktor “Eurolama”, proizvođača prozora.
Nizak entuzijazam radnika globalnu ekonomiju godišnje stoji 8.1 milijardi evra ili devet odsto svjetskog BDP-a, navodi se u istraživanjima Galupa.
Eksperiment vodi novozelandska neprofitna organizacija “4 Day Week Global” i kaže da bi radnici koji će za vrijeme studije raditi manje za istu platu trebali ostati barem jednako efikasni ili i efikasniji.
Osim povećanja produktivnosti, očekuje se da će firme imati koristi od smanjenja skupih izostanaka zbog stresa, bolesti i iscrpljenosti.
Izvor: Glas Srpske
