21. Marta 2023.

Njemačka više nije zemlja Formule 1

U Nemačkoj više nema gran-pri trka, a u „oktanskom cirkusu“ takmiči se samo jedan nemački vozač.

Nakon dve sušne godine Sofija Flerš se vratila.

“Dobar je to osećaj”, kaže 22-godišnja nemačka auto-moto sportistkinja.

“U protekle dve godine zacrtala sam kao svoj cilj da se vratim Formuli. I super je što sam u tome uspela 2023. Veoma sam srećna što ponovo vozim Formulu 3”.

Ali to nije sve. Flerš je primljena u podmladak Alpine, a to je tim Formule 1 (F1) čiji je vlasnik automobilski koncern Reno.

“Naravno da sam se sad još malo približila Formuli 1, ali ispred mene je još veoma dugačak put”.

https://twitter.com/SophiaFloersch/status/1633488372193787905?s=20

Sofija Flerš bi, kao vozačica Formule 1, bila dobrodošlo pojačanje za nemački auto-moto sport.

Globalni bum Formule 1, koji se između ostaloga ogleda i u porastu prometa od čak 20 odsto tokom 2022. godine, nemačku je zaobišao.

Za razliku od međunarodnog trenda, kvote TV-gledanosti u Nemačkoj su u padu.

Poslednji nemački gran pri održan je 2020. na Nirburgringu. A Niko Hilkenberg je trenutno, nakon odlaska Sebastijana Fetela i činjenice da će Mik Šumaher u ovoj sezoni da bude samo rezerva, u stvari jedini Nemac među pilotima F1.

“I u nižim klasama gotovo da više nema Nemaca. To je izuzetno tužno“, smatra Flerš“Tu nešto mora da se menja, inače više uopšte neće biti nemačkih vozača F1. Nema programa podrške u Nemačkoj, bez obzira da li je reč o sportskom savezu, firmama ili sponzorima. I to uprkos činjenici da je Nemačka zemlja s brojnim proizvođačima automobila.“

Eksplozija cena

Foto: Profimedia

Mnoge karijere u auto-moto sportu su propale zbog nedostatka novca.

“Taj sport je ekstremno skup, nezavisno od pola. A što je klasa veća, sve je skuplje”
, kaže Flerš, “Ako to ne možeš da platiš iz sopstvenog džepa, onda je najveći problem kako skupiti sredstva i pokriti budžet”.

Uključujući i pripreme za sezonu, jedna godina u Formuli 2 košta i do milion i po evra. Ko to još sebi može da priušti?

“Koliko god bilo tužno, ali mnogi vozači protiv kojih se takmičim, jednostavno – imaju novac”
, odgovara vozačica Formule 3.

“A sa druge strane, širom sveta, a ne samo u Nemačkoj, ima verovatno veoma mnogo veoma talentovanih dečaka i devojčica koji nikada neće dobiti priliku da se bave automobilizmom. Pa čak i u kartingu se povremeno troše takve sume da je običnim ljudima nemoguće da sve to finansiraju”.

https://twitter.com/max_reis_mr28/status/1614963423304978433?s=20

Sportska fondacija Nemačkog auto-moto kluba, ADAC Stiftung Sport, već gotovo četvrt veka finansijski pomaže nemačkim vozačicama i vozačima.

I Flerš je dobijala tu pomoć. Sedamnaestero pilotkinja i pilota koji su prošli program ADAC-a uspeli su da se probiju do kraljevske klase – do Formule 1.

Među njima su Hilkenberg i dva bivša svetska prvaka koji su se povukli – Fetel i Niko Rozberg. No, današnjim talentima je veoma teško da kroče u svet Formule 1.

“Do pre samo nekoliko godina u Nemačkoj je bilo dosta živahno kada je reč podmlatku, od Formule BMW ADAC, preko Formule 3 Euro-serije, pa Evropsko prvenstvo Formule 3. Te serije nažalost nisu nastavljene”, kaže za DW Volfgang Šatling.

“Jedan od razloga je činjenica da je FIA (Svetski auto-moto savez, prim.red.) redefinisao kategorije u sektoru podmlatka. Formula 3 i Formula 2 smeju da se voze samo u okviru Formule 1. To je dovelo do eksplozije cena, što je mnoge u Nemačkoj demotivisalo da započnu karijeru u Formuli”.

Rezervisana industrija

Foto: Profimedia/Florent Gooden / DPPI

Šatling je dvadesetak godina radio za Mercedes Benc u Formuli 1, a sada je direktor Sportske fondacije ADAC.

Zadužen je, između ostalog, za realizaciju partnerstava i sponzorstava.

“Naravno da novac igra glavnu ulogu, ali finansiranje neke karijere ne bi trebalo da zavisi od porodičnog budžeta, već i od podrške industrije”
, kaže Šatling.

“U drugim zemljama poput Italije, Francuske ili Engleske situacija je po tom pitanju mnogo bolja. U Nemačkoj je međutim industrija u određenoj meri rezervisana – s izuzetkom proizvođača koji su aktivni u auto-moto sportu i koji imaju sopstvene programe podsticaja”.

Formula 1 se kao tema u Nemačkoj “poslednjih godina nije shvatala dovoljno ozbiljno”, smatra Šatling.

On zato i prihvata kritiku koja stiže od bivšeg šefa F1, Bernija Eklstona, koji je rekao da je Nemačka izgubila značaj kao zemlja F1 koji je ranije imala.

“Sramota je da jedna auto-zemlja kao što je Nemačka, za razliku od manjih zemalja poput Belgije ili Holandije, ne uspeva da etablira svoj sopstveni gran-pri”
, kaže Šatlin i dodaje da se u Nemačkoj razmišlja u malim kategorijama.

Eklston je nemačkim organizatorima prebacio da se bave “malim, zgodnim, lokalnim trkama”, a ne “međunarodnim trkama u formatu svetskih prvenstava”.

Finansijski rizici

Foto: Profimedia

Nadležni na bivšim nemačkim pistama F1 u Nirburgringu i Hokenhajmringu tu kritiku odbacuju.

“Mi smo uspešno trkalište, ostvarujemo profit. Ali ne možemo da kupujemo neki format koji u sadašnjem obliku ne možemo da refinansiramo”
, kaže Aleksander Gerhard, šef Odeljenja komunikacija u Nirburgringu, misleći pritom na dosta visoke premije koje F1 zahteva od potencijalnih organizatora trka.

“Nirburgring je privatna firma. Mi ne konkurišemo s organizacijama koje finansira država, kao što je to slučaj s trkalištem F1 u Bahreinu ili Spa Frankšamp u Belgiji. Oni ne osećaju pritisak kojem je izložena neka privatna firma i oni ne moraju da kompletan poslovni model podrede organizaciji trke Formule 1”.

I menadžment Hokenhajmringa se na upit DW poziva na “ozbiljne kalkulacije” finansijskih rizika.

“Na kraju krajeva, u poslednje dve decenije bilo je nekoliko trka F1 koje su vlasnicima pista donele milionske deficite. Te navodno ’male i lokalne trke’ – a radi se o trkama koje imaju gomilu obožavalaca i koje već godinama kontinuirano rastu – one u dobroj meri pomažu da se izmire finansijska opterećenja iz prošlosti”.

I Nirburgring i Hokenhajmring su, sudeći po navodima odgovornih osoba, spremni da ponovo ugoste Formulu 1, ali samo ako “finansijski rizik – a radi se o dvocifrenim milionskim iznosima – ne moramo da snosimo sami”, kako to formuliše menadžment Hokenhajmringa.

Auto ima loš imidž

Foto: Profimedia/BAHRAIN DPPI/Panoramic

Sofija Flerš se nada povratku F1 u Nemačkoj. Glavni razlog pada interesovanja za “kraljevskom klasom” auto-moto sporta ona vidi u generalno lošem imidžu automobila u Nemačkoj: “Ako mnogi već i u običnom automobilu na putu vide nešto lose, onda je za njih moto-sport još mnogo gori, iako to zapravo nije tako. Na to se u Nemačkoj gleda veoma površno”.

I u auto-moto sportu se događa “ekstremno mnogo stvari”, kaže Flerš.

“U Formuli 3 vozimo s 50-toprocentnim udelom bio-goriva, na dužim trkama, poput Le Mana, od prošle godine čak s udelom od 100 odsto. Formule 1, 2 i 3 će veoma brzo da postanu CO2-neutralne. To je sport koji karakterišu visoke tehnologije i zato taj sport svojim primerom želi i da prednjači”.

A šta ona kaže o svojim šansama da jednog dana zaista sedne za kokpit Formule 1?

“Čvrsto u to verujem, inače se ne bih bavila ovim sportom”
, odgovara Flerš.

“Ali, isto tako znam da to ne zavisi samo od talenta i znanja, već i od drugih faktora. Ja sada želim da ovu godinu završim što je moguće bolje- Želim mnogo da učim i da se probijem u Formulu 2”.

B92.

Pretplata
Obavijesti o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregledaj sve komentare