Banjalučanin koji injekciju mora primiti svakog mjeseca nedavno se našao u dramatičnoj situaciji pošto je shvatio da će se pomučiti da nabavi ampulu.
“Otišao sam u jednu od apoteka, nije je bilo. Apotekarka je bila susretljiva te je provjerila kroz sistem sve poslovnice te apoteke i nigdje nije našla ono što mi treba. Potom sam ampulu tražio u desetak apoteka u Banjaluci, obilazio, zvao telefonom. Potraga je bila uzaludna. Na kraju sam je uspio pronaći u jednoj apoteci u FBiH. Ali, ne znam šta ću ako za koji mjesec nestane i u toj apoteci”, priča on u izjavi za “Nezavisne novine”.
Rade Dujaković, specijalista interne medicine iz Banjaluke, takođe nam je potvrdio da dolazi do sporadičnih, privremenih, nestašica lijekova.
“Da iskren budem, ne znam šta je uzrok. Uglavnom, imamo nestašice nekih lijekova, i to čak bih neke nazvao i esencijalnim, odnosno lijekovima koji su jako bitni”, kaže Dujaković za “Nezavisne novine”.
Prema njegovim riječima, u takvim situacijama je nekim pacijentima teško objasniti da postoje takozvane zamjene.
“Ako su navikli na jedan lijek, nisu spremni da prihvate paralelu, nepovjerljivi su”, rekao je Dujaković.
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (FZO RS) kažu da nisu nadležni po pitanju snabdjevenosti lijekova tržištem, niti za registraciju lijekova na tržištu BiH.
“Ali, svakako na rad Fonda, ali i na naše pacijente kojima su neophodni lijekovi u velikoj mjeri utiče svaki eventualni poremećaj tržišta po pitanju lijekova. Tako da se dešavaju sporadične nestašice, a najveći izazov za fondove u BiH je nabavka neregistrovanih lijekova koji su potrebni pacijentima, ali još nisu registrovani u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH”, poručuju iz FZO RS.
Podsjećaju da su često ukazivali na to da proizvođači lijekova nisu zainteresovani za tržište BiH koje je malo i neatraktivno, te nemaju interes da se registruju u BiH, pa se često dešava da se za lijekove koje nabavljaju putem javnih nabavki niko ne javi na tender ili se moraju nabavljati interventnim uvozom, jer potrebni lijekovi nisu registrovani u BiH.
“Što se tiče lijekova koji se izdaju na recept, konkretno je postojao problem sa lijekom semaglutid, koji se izdaje na recept, a nabavlja se procedurom javnih nabavki. Kako nabavljamo navedeni lijek u tri doze, jedan period je bila globalna nestašica doze od 0,5 mg, a trenutno je nestašica doze od 1 mg. Osigurana lica nisu uskraćena jer im se propisuje i izdaje ova manja doza. Prema uvjerenjima ugovorenog dobavljača, doza od 1 mg će biti dostupna krajem ovog mjeseca”, navode iz FZO RS.
Takođe, kako dodaju, deficitarni su i lijekovi koji se nalaze na listi A1 – neregistrovani lijekovi (najčešće za rijetke bolesti), ali kako se nalaze na listi lijekova, osigurana lica imaju pravo na refundaciju troškova ovih lijekova ako ih sami kupe negdje u zemljama okruženja ili inostranstvu.
“Dakle, dešavaju se sporadične nestašice lijekova na tržištu na koje FZO RS ne može da utiče, jer se npr. dešavaju defekture na svjetskom tržištu, zastoji u proizvodnji nekog lijeka, problemi prilikom uvoza, kontrole i sl. Ono što je najvažnije, za lijekove koji se nalaze na listama lijekova FZO RS je omogućio refundaciju troškova ukoliko pacijenti sami kupe lijekove ako ih nije bilo u bolnici ili apoteci, izuzev za lijekove koji se nalaze u Programu lijekova i koji su dostupni u ograničenim količinama”, poručuju iz FZO RS.
Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH su takođe potvrdili da proizvođači sporadično i blagovremeno najavljuju nestašice određenih lijekova u BiH.
“BiH na svom tržištu ima dosta paralela (isti lijek od više proizvođača) te zasad ne postoji rizik od poremećaja u snabdjevenosti lijekovima – BiH nije u situaciji u kojoj se trenutno nalaze države Evropske unije. Razlozi nestašica su različiti, ali se proizvođači najčešće žale na poteškoće u nabavljanju aktivnih supstanci, ambalaže, ostalih repromaterijala potrebnih za proizvodnju lijekova”, kažu iz Agencije za “Nezavisne novine”.
Podsjetimo, pojedine evropske zemlje imaju ogromne probleme. Recimo, nestašica se u Francuskoj pogoršala alarmantnom brzinom u posljednjih pet godina, sa oko 800 problematičnih medikamenata u 2018. na oko 3.000 sada. Nestašica lijekova prisutna je i u drugim evropskim zemljama, poput Italije, koja je zimus prijavila ograničenja u snabdijevanju za više od 3.000 lijekova.
