Nakon pet mjeseci od prvog slučaja bolesti, afrička svinjska kuga donijela je niz problema u stočarstvu, a slavonske svinjare bacila je na koljena.
U tri županije usmrćeno je više od 33 hiljade svinja, što je dovelo do poremećaja tržišta i određenih poskupljenja.
Osim svinjara, s problemima se suočavaju i proizvođači tradicionalnih suhomesnatih specijaliteta. Nakon što je svinjska kuga potvrđena i u Osječko-baranjskoj županiji, među proizvođače baranjskog kulena uvukao se strah. Iako u Baranji još nema zaraženih svinja, kažu da im probleme donose nove mere hrvatskog Ministarstva poljoprivrede.
Do kraja oktobar Slavonci su se morali rešiti svih svinja koje nisu bile u zaštićenim svinjcima, a do kraja novembar to mora učiniti i ostatak Hrvatske. Nakon toga svinje će moći da drže samo oni koji imaju određene uslove, poput dodatne ograde, a u nekim slučajevima i tuševa.
Proizvođači kulena u velikim problemima
U Slavoniji i Baranji velik broj proizvođača živi od prerade mesa i prodaje suhomesnatih proizvoda. Posebnost baranjskog kulena prepoznata je u svetu, a upravo je to jedan od prvih hrvatskih proizvoda zaštićenih u EU te među 100 evropskih proizvoda sa zaštićenim geografskim poreklom, piše Indeks. Pre dve godine ova tradicionalna hrana dobila je i vlastitu kuću s pogonima i komorama.
Pet proizvođača okupljenih u Kući baranjskog kulena strahuje da će im sledeće godine komore ostati prazne. Nedostatak sirovine muči ih već dugo, sve je zakomplikovala i pojava afričke svinjske kuge, zbog koje se eutanazira sve veći broj svinja, a Ministarstvo je još dodatno zabranilo i prometovanje u krugu 20 kilometara od žarišta.
“Kroz mesec dana mogli bismo ostati bez kulena”
Na svojim policama proizvođač Radmila Stojković ima još samo 150 komada baranjskog kulena. Proizvodnju novog odgađali su već nekoliko puta jer ne mogu doći na red za svinjokolj zbog velikog broja prisilnih klanja uzrokovanih kugom.
“Mi smo proizvodili celo leto i sad smo upali u probleme pošto ne možemo izvući sirovinu. Na prostoru Baranje nema klanice, a naše svinje koje uzgajamo moraju u klanicu u Petrijevcima. Sad nam je najveći problem jer ne možemo doći na red u klanicu i proizvodnja će nam stati, a zbog toga bismo kroz mesec dana mogli ostati bez kulena”, kazala je za Indeks Radmila Stojković.
Probleme im stvara to što sirovine ne mogu dovesti ni iz obližnjih mesta, kako su pre pojave svinjske kuge godinama činili. Mesto u kojem su nabavljali svinjske polutke sada im je u crvenoj zoni. U problemima su i oni koji tove svinje za proizvođače jer se ovaj zaštićeni proizvod mora praviti od svinje koja teži bar 170 kilograma, a meso se ne sme kupovati u dućanima.
Suhomesnati proizvodi poskupeli i do 50 odsto
Cena svinjskog mesa tokom ove i prošle godine rasla je zbog niza faktora, a poskupljenja na tržištu, prema mišljenju proizvođača, diktirala su nove i veće cene baranjskog kulena. Pojedini proizvođači dizali su cenu ovog omiljenog svinjskog specijaliteta za 20, 30 pa čak i 50 posto.
