Kupovina putem interneta iz trgovina ili sa veb-sajtova iz inostranstva ni tokom prvih šest mjeseci ove godine nije jenjavala, pa je tako iz novčanika bh. građana odnijela više od 1,7 miliona maraka.
S obzirom na to da Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH) evidentira samo pošiljke na koje kupci moraju platiti dažbinu, odnosno one narudžbe čija je vrijednost veća od 300 KM, može se zaključiti da je broj paketa iz inostranstva mnogo veći, pa samim tim i konačna cifra narudžbi.
Paketi koji pristižu u BiH, a čija je vrijednost manja od 300 KM, oslobođeni su plaćanja uvoznih dažbina, pa tako većina građana pazi da paketi ne prelaze tu vrijednost.
Kako su za “Nezavisne novine” istakli iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, tokom šest mjeseci ove godine vrijednost pošiljki bila je 1.727.620 KM, a dažbine za 13.054 kg robe, čija je vrijednost ranije pomenuta, iznosile su 370.867 KM.
“Najviše robe, u vrijednosti od 904.356,24 KM, ocarinjeno je u Sarajevu, dok je u Banjaluci ocarinjeno robe u vrijednosti od 424.088,97 KM. Ocarinjena roba u Mostaru imala je vrijednost od 399.175,45 KM”, naveli su iz UIO BiH.
U prvih šest mjeseci prošle godine u BiH je uvezeno kilogram robe manje, odnosno 10.454, ali je vrijednost pošiljki bila veća i iznosila je 1.842.093 KM.
“Od plaćanja uvoznih dažbina oslobađa se roba zanemarljive vrijednosti sadržana u pošiljci poslatoj direktno iz druge države primaocu u Bosni i Hercegovini. Robom zanemarljive vrijednosti smatra se roba čija je ukupna vrijednost do 300 konvertibilnih maraka po pošiljci, isključujući alkoholne proizvode, parfeme i toaletne vode, duvan i duvanske prerađevine”, stoji na stranici UIO BiH.
Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača Srednje Bosne Travnik, ističe za “Nezavisne novine” da je tokom posljednje četiri godine zabilježen enormni rast kupovine putem interneta, ne samo u BiH nego i u cijelom svijetu.
“Okidač za takav rast bila je epidemija virusa korona, koja je rezultirala ograničenjem kretanja, zatvaranjem u domove i alternativnim načinima kupovine. Do 2020. godine relativno malo građana je kupovalo online, što zbog nepoznavanja tehnologije, što zbog straha od online plaćanja i mogućnosti prevare, ali je strah od korone to prevazišao. Također, objektivno, internet nudi veći izbor proizvoda, te jeftinije proizvode i pored troškova dostave, ali i mogućnost da se nabave kvalitetniji proizvodi iz inostranstva”, objašnjava Arnautović i dodaje da je sve to rezultiralo velikim rastom online prodaje.
Prema njegovim riječima, oni u Udruženju imaju i veliki broj žalbi koje se upravo odnose na online kupovinu, ali i ističe da se sve žalbe odnose na domaće trgovce.
“To je posljedica upravo nepostojanja zakonske regulative koja bi uredila oblast elektronske trgovine, tako da je u ovom trenutku jako teško riješiti probleme kupaca u slučaju prevare. A prevare su različite – od toga da kupac uopšte ne dobije robu koju plati, da dobije robu koja ne odgovara naručenoj, pa do toga da se cijena robe promijeni od narudžbe do isporuke isključivo na štetu kupca”, kaže Arnautović za “Nezavisne novine”.
Njegova preporuka potrošačima je da budu krajnje oprezni prilikom online kupovine.
Putem interneta često kupuje i Banjalučanka Tanja G., koja ističe da joj je glavni sajt za kupovinu “Aliexpress”.
“Tu mogu da nađem povoljnije stvari koje su mi potrebne, većinom su to maske za telefone, zaštitne folije, bižuterijski nakit i sitne stvarčice za kućanstvo. Takođe, postoji dosta predmeta koje ne mogu da nađem u prodaji u BiH, pa se iz tog razloga odlučujem za online kupovinu. To su većinom neki gadžeti, zanimljiva kućna pomagala, četke za čišćenje i slične stvari koje kod nas nisu popularne”, navodi ona.
Ono o čemu vodi računa, kako ističe, jeste da ne kupuje skupe predmete, jer i dalje nije u potpunosti sigurna u ovu vrstu kupovine.
“Dešavalo mi se da neki predmeti nikad ne dođu, tako da mi je lakše kada je neka jeftinija stvar za kojom neću žaliti”, kaže ova Banjalučanka.
