Svijet bi mogao da zabilježi najtopliju godinu otkako postoje mjerenja, dok najnovija upozorenja naučnika pokazuju da se planeta zagrijava brže nego što bi trebalo da bi se ostvarili međunarodni klimatski ciljevi.
Prema procjenama Ujedinjenih nacija, Zemlja je na putu da do kraja vijeka bude toplija za čak 2,8 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski period.
Upozorenje dolazi u trenutku kada se svjetski lideri okupljaju na klimatskoj konferenciji Ujedinjenih nacija COP31, koja se od 9. do 20. novembra održava u turskoj Antaliji.
Nezavisna američka istraživačka organizacija Berkeley Earth upozorila je da bi ova godina mogla postati najtoplija u istoriji mjerenja, usljed kombinacije klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem i snažnog klimatskog fenomena El Ninjo.
Kako prenosi Jutarnji list, najnoviji izvještaj Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) pokazuje da je prosječna temperatura na Zemlji već porasla za oko 1,4 stepena u odnosu na predindustrijski period.
Šta znači upozorenje o zagrijavanju od 2,8 stepeni?
Pariskim klimatskim sporazumom države su se obavezale da nastoje ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stepeni Celzijusa, odnosno da porast temperature zadrže znatno ispod dva stepena u odnosu na predindustrijski period.
Međutim, prema sadašnjim procjenama UNEP-a, svijet se kreće prema zagrijavanju od približno 2,8 stepeni do kraja ovog vijeka.
To ne znači da će temperatura svuda porasti za isti iznos. Riječ je o globalnom prosjeku, dok pojedini regioni mogu doživjeti znatno izraženije promjene.
Takav razvoj događaja povećao bi rizik od ekstremnih vrućina, dugotrajnih suša, obilnih padavina, poplava i drugih posljedica klimatskih promjena.
Posebno zabrinjava procjena da bi granica zagrijavanja od 1,5 stepeni mogla biti prekoračena već do kraja ove decenije.
Gutereš: Ušli smo u novo doba klimatskih ekstrema
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je da se snažan fenomen El Ninjo sada preklapa s već izraženim globalnim zagrijavanjem izazvanim ljudskim aktivnostima.
Prema njegovim riječima, svijet je ušao u novo razdoblje klimatskih ekstrema.
Gutereš je pozvao svjetske lidere da ubrzaju smanjenje emisija gasova s efektom staklene bašte, smanje zavisnost od fosilnih goriva i obezbijede finansijsku podršku državama koje su najizloženije posljedicama klimatskih promjena.
Posebno je naglasio potrebu za pravednom energetskom tranzicijom, kako bi prelazak na čistije izvore energije bio moguć i za siromašnije zemlje.
Šta svjetski lideri pokušavaju dogovoriti u Turskoj?
Domaćin ovogodišnje konferencije COP31 je Turska, a predsjednik skupa je turski ministar životne sredine, urbanizacije i klimatskih promjena Murat Kurum.
Australijski ministar za klimatska pitanja Kris Bouen zadužen je za vođenje pregovora i pronalaženje kompromisa među državama.
Pregovori su usmjereni na tri važna pitanja: ograničavanje prekoračenja cilja od 1,5 stepeni, obezbjeđivanje finansijske pomoći siromašnijim državama i povećanje udjela električne energije u ukupnoj finalnoj potrošnji energije.
Jedan od ciljeva koji se razmatra jeste povećanje tog udjela sa sadašnjih približno 20 na 35 odsto do 2035. godine.
Na konferenciji se očekuje prisustvo najmanje 91 svjetskog lidera.
Dolazak su potvrdili, između ostalih, britanski premijer Endi Bernam, španski premijer Pedro Sančez, brazilski predsjednik Luiz Inasio Lula da Silva i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Zašto Tramp ne dolazi na klimatsku konferenciju?
Američki predsjednik Donald Tramp neće učestvovati na konferenciji COP31, a u Antaliji neće biti ni visokih predstavnika njegove administracije.
Tramp je tokom svojih predsjedničkih mandata dva puta pokrenuo povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz Pariskog klimatskog sporazuma, prvi put 2017, a zatim ponovo 2025. godine.
Ipak, očekuje se dolazak brojnih američkih kongresmena, kao i predstavnika saveznih država i gradova.
Odsustvo visokih predstavnika američke administracije posebno je značajno zbog uloge SAD u globalnoj ekonomiji i emisijama gasova s efektom staklene bašte.
Može li se najgori scenario još izbjeći?
Procjena zagrijavanja od 2,8 stepeni nije neizbježna budućnost, već projekcija zasnovana na sadašnjem pravcu globalnih emisija i klimatskih politika.
Koliko će se planeta zaista zagrijati zavisiće od budućih odluka država, razvoja energetike, industrije i saobraćaja, kao i brzine smanjivanja emisija.
Upravo zbog toga konferencija COP31 predstavlja priliku da države usaglase konkretnije mjere.
Naučna upozorenja pokazuju da se prostor za ograničavanje zagrijavanja smanjuje, ali i da budući nivo klimatskih promjena još zavisi od odluka koje se donose danas.
