Južnoafrički naučnici su prije nekoliko dana ubrizgali male doze radioaktivnih izotopa u rogove 20 nosoroga u sklopu projekta Rhizotope, koji ima za cilj smanjenje razmjera krivolova, prenio je AP.
Prema podacima Međunarodne unije za očuvanje prirode i prirodnih resursa (IUCN), od 500.000 nosoroga koliko je postojalo na Zemlji početkom 20. vijeka, sada ih je ostalo samo 27.000, prvenstveno zbog krivolova. Južna Afrika ima najveću populaciju nosoroga, koja se procjenjuje na oko 16.000, i zabilježila je značajan pad krivolova tokom pandemije Covid-19. Ali kada su mjere epidemije ukinute, krivolovci su se vratili i ubili oko 500 nosoroga godišnje.
– Svakih 20 sati u Južnoj Africi jedan nosorog ugine zbog svog roga. Ovi rogovi se krijumčare, a zatim prodaju širom svijeta i koriste se za tradicionalne lijekove ili kao statusni simboli. To je dovelo do toga da je rog nosoroga trenutno najvrednija roba na crnom tržištu, vrednija čak i od zlata, platine, dijamanata i kokaina. Nažalost, rogovi nosoroga igraju veliku ulogu u finansiranju raznih kriminalnih aktivnosti na globalnom nivou – rekao je dr. James Larkin , profesor na Univerzitetu Witwatersrand u Johanesburgu i voditelj projekta Rhizotope.
Ovaj projekat pokrenut je prije tri godine: ideja je da se uz pomoć detektora radijacije, koji su već postavljeni na granicama, otkriju krijumčareni rogovi i tako pomogne nadležnima u hapšenju krivolovaca. Istraživanje, koje uključuje veterinare i nuklearne stručnjake, počinje uspavljivanjem životinje prije nego što se probuši rupa u njenom rogu i pažljivo ubaci nuklearni materijal.
– To radimo jer to značajno olakšava presretanje krijumčarenih rogova dok se njima trguje preko međunarodnih granica, jer postoji globalna mreža radijacionih monitora dizajniranih da spriječi nuklearni terorizam – objasnio je Larkin. Za realizaciju projekta Rhizotope naučnici su dobili potrebne etičke dozvole i ističu da je doza radioaktivnosti veoma niska i da je njen potencijalni negativan uticaj na životinju opsežno ispitan. Nadaju se da se taj proces može iskoristiti za spašavanje nosoroga, kao i drugih divljih vrsta ranjivih na krivolov, poput slonova i pangolina. Nažalost, neke vrste nosoroga su praktički izumrle. Na primjer, u Jutarnjem smo pisali da je 2018. godine uginuo Sudan, posljednji živući mužjak sjevernog bijelog nosoroga. Preostale su dvije ženke ove vrste, Najin i Fatu, koje žive u rezervatu OI Pejeta u Keniji, ali obje imaju zdravstvenih problema.
Foto:Emmanuel Croset/Afp
Jutarnji.hr
