Mikroplastika je posvuda, u kozmetici, proizvodima za čišćenje i hrani, a povezana je s rakom debelog crijeva i pluća.
Ideju da ćemo se moći potpuno riješiti mikroplastike vjerojatno treba odbaciti kao iluziju, ali najnovija naučna istraživanja pokazuju da postoje načini na koje možemo minimalizirati unos, s jednim od njih, i to prilično jednostavan, koji garantira da ćemo u najkraćem roku moći smanjiti unos ovih opasnih čestica za čak 90 posto.
Prethodna istraživanja mikroplastike su već dokazala koliko je to opasan problem – nalazi se posvuda, u kozmetičkim proizvodima, proizvodima za čišćenje i hrani, a dovodi se u vezu s rakom debelog crijeva i pluća. Drugi, međutim, otkrivaju zapanjujuću količinu mikroplastike koja se nalazi u mozgu ljudi s demencijom. Sumnja se i da može biti uzrok steriliteta i kod muškaraca i kod žena, pokazalo je istraživanje s kraja prošle godine.
U martu ove godine, međutim, istraživači Nicholas Fabiano , Brandon Luu i David Puder razvili su naučno utemeljene strategije za smanjenje unosa mikroplastike promjenom prehrane i načina života općenito, pri čemu je preporuka u vezi sa unosom vode bila na prvom mjestu.
Nije sporno da treba da konzumiramo što je moguće više, ali su naučno dokazali da prestankom konzumacije flaširane vode i prelaskom na vodu iz slavine prosječan potrošač može smanjiti godišnji unos mikroplastike sa 90.000 čestica na samo četiri hiljade, što ovu preporuku čini najjačom intervencijom koja je trenutno otkrivena.
“Međutim, iako je smanjenje unosa mikroplastike logičan pristup, ostaje da se dokaže da li to dovodi do značajnog smanjenja taloženja mikroplastike u ljudskom tijelu”, dodaju oprezno, aludirajući na potrebu daljnjeg znanstvenog istraživanja.
Druga preporuka je da prestanete sa zagrijavanjem hrane u plastičnim posudama.
“Zagrijavanje hrane u plastičnim posudama, posebno u mikrotalasnoj pećnici, može osloboditi zapanjujuće količine mikroplastike i nanoplastike – do 4,22 miliona i 2,11 milijardi čestica po kvadratnom centimetru za samo tri minute. Čak i dugotrajno skladištenje na sobnoj temperaturi ili u frižideru dovodi do značajnog otpada plastike”, navode oni, dodajući da su drugi izvori mikroplastike važni za ljudsko tijelo .
“Studija je pokazala da oslobađaju ukupno 16 mikrona mikroplastike i nanoplastike, što je 2,4 miliona mikrona čestica veličine 1150 mikrona i 14,7 milijardi submikronskih plastičnih čestica manjih od jednog mikrona”, navodi se u njihovom radu.
Dalje se preporučuje minimiziranje unosa konzervirane hrane jer su randomizirane studije pokazale hiljadu posto povećanja bisfenola A u urinu nakon pet dana konzumiranja konzervirane supe, što sugerira da ograničavanje konzervirane hrane i odabir alternativnog pakovanja koje nije plastično ili bez BPA može efikasno smanjiti izloženost, pišu autori.
Iako je to neophodno iz drugih razloga, mikroplastika je još jedan razlog zašto bismo trebali drastično smanjiti unos ultra-prerađene hrane – hrana poput prethodno pripremljenih pilećih grudnjaka dokazano sadrži 30 puta više mikroplastike od klasičnih pilećih prsa, što samo naglašava problem mikroplastike u industrijskoj ambalaži hrane.
Statistike pokazuju da u EU trenutno oko 75 miliona potrošača redovno konzumira flaširanu vodu, među kojima su većinom Italijani, a slijede Nijemci, Portugalci i Španci. Pod pretpostavkom da potrošači u prosjeku konzumiraju dvije boce flaširane vode dnevno, to znači 210 milijardi boca na tržištu godišnje, a dobar dio njih u prirodi.
Jutarnji.hr
