Arheolozi su u Peruu otkrili sobu sa tronom i i detaljno oslikane zidove koji ukazuju na to da je društvom Moče, prije više od 1.300 godina, vjerovatno vladala – žena
Arheološko nalazište pružilo je dodatne dokaze da je matrijarhat nekada upravljao drevnom civilizacijom Moče na sjeverozapadnoj obali Perua.
Soba sa stubovima, otkrivena na arheološkom lokalitetu Panamarka, sadrži istrošen kameni tron i složene zidne murale, koji prikazuju moćnu ženu sa krunom kako prima posjetioce.
Otkriveno nalazište staro je više od 1.300 godina, a otkriće bi moglo ukazivati na to da je žena koja je „možda bila vladarka” boravila u tom prostoru, izjavila je Džesika Ortiz Zevalos, direktorica istraživanja arheološkog projekta.
„Soba sa tronom za kraljicu nikada ranije nije viđena u Panamarci, niti bilo gdje drugdje u drevnom Peruu”, stoji u izjavi tima sa lokaliteta iz septembra, kojom je najavljeno ovo otkriće iz jula.
Panamarka je najjužniji centar društva Moče, koje je živjelo u priobalnim dolinama sjevernog Perua, otprilike između 350. i 850. godine naše ere.
Matrijarhalno društvo?
Ovo otkriće podsjeća na Gospu od Cao, ženu za koju se vjeruje da je vladala civilizacijom Moče prije 1.700 godina. Njeno lice rekonstruisano je 2017. pomoću 3D štampe, na osnovu lobanje drevne mumije otkrivene desetak godina ranije u dolini Čikama, koja se smatra središtem kulture Moče.
Gospu od Cao arheolozi su opisali kao prvu poznatu ženu guvernera u Peruu. Ovo najnovije otkriće još jedna je dokaz da su žene imale autoritet u društvu Moče, ne samo zbog prikaza kraljice na muralima, već i zbog prisustva ljudske kose i tragova korišćenja na kamenom tronu.
„Panamarka nas i dalje iznenađuje”, izjavila je Liza Trever, profesorica istorije umjetnosti na Univerzitetu Kolumbija. „Ne samo zbog neprekidne kreativnosti njenih slikara, već i zato što njihovi radovi preokreću naša očekivanja o rodnim ulogama u drevnom svijetu civilizacije Moča”.
Detaljni murali pružaju nove kulturne uvide
Lokalitet Panamarka, gdje je u julu otkrivena soba sa tronom, poznat je po svojim šarenim muralima.
Susjedna soba s pogledom na trg dobila je naziv „Komora isprepletenih zmija”, zbog murala na kojem je prikazan lik sa nogama isprepletanim sa zmijama. Mnogi drugi murali u toj sobi prikazuju ratnike i čudovište koje juri čovjeka.
„Sve je oslikano i fino ukrašeno mitološkim scenama i likovima”, za Rojters je izjavio arheolog Hose Očatoma, upoređujući sobu sa Sikstinskom kapelom u Vatikanu, poznatom po biblijskim freskama koje je naslikao italijanski umjetnik Mikelanđelo.
Zidne slike „bilježe scene koje pripadaju ideologiji Moče”, rekao je Očatoma, i pružaju redak uvid u kulturu priobalne regije prije španskog osvajanja Južne Amerike.
„Otkrivamo ikonografiju koja nije viđena ranije u pred-hispanskom svijetu”, dodao je Očatoma. Nakon pada civilizacije Moče, carstvo Inka se kasnije uzdiglo u planinskim predjelima iste regije.
Murali Panamarke trenutno nisu dostupni turistima. „Pokrivamo iskopine kako bismo osigurali dugoročno očuvanje ovog važnog kulturnog nasljeđa”, izjavio je Očatoma, prenose Vijesti.me.
Nezavisne.com
