Nova naučna potvrda odnosi se na osobe koje pate od kardiometaboličkih bolesti
Osobe s kardiometaboličkim bolestima, tj. dijabetesom tipa 2, srčanim bolestima ili moždanim udarom, koje su imale kvalitetniji san, postigle su značajno bolje rezultate na testovima kognitivnih sposobnosti i imale veći ukupni volumen mozga, prema novoj studiji objavljenoj u časopisu Journal of the American Heart Association .
Studija
Istraživači su analizirali podatke više od 400.000 odraslih osoba iz baze podataka UK Biobank, od kojih je više od 50.000 imalo barem jednu kardiometaboličku bolest. Procijenili su kvalitet sna na osnovu podataka koje su sami prijavili, uključujući trajanje sna, sklonost ranom ili kasnom odlasku u krevet, simptome nesanice, hrkanje i pospanost tokom dana. Također su analizirali snimke magnetne rezonance (MRI) mozga više od 34.000 učesnika.
Kvalitetan san pozitivno utiče na volumen mozga
Poređenje je pokazalo da su osobe sa kardiometaboličkim bolestima koje su imale zdravije obrasce spavanja postigle značajno bolje rezultate na testovima općih kognitivnih sposobnosti, verbalnog i numeričkog zaključivanja i brzine obrade informacija u poređenju sa onima sa lošijim kvalitetom sna. Razlike su bile vidljive i na snimcima mozga. Naime, učesnici sa kardiometaboličkim bolestima koji su bolje spavali imali su značajno veći ukupni volumen mozga, uključujući volumen sive i bijele materije.
„Ova studija dodatno potvrđuje saznanje da je san jedan od najvažnijih faktora koji doprinose kognitivnim sposobnostima i zdravlju mozga“, rekao je psihijatar Alex Dimitriu za Medical News Today.
Istraživači stoga vjeruju da bi smanjenje upalnih procesa u tijelu i poboljšanje funkcioniranja glimfatičkog sistema tokom spavanja moglo doprinijeti očuvanju kognitivnih funkcija kod osoba s kardiometaboličkim bolestima.
Glimfatički sistem, koji se nalazi u centralnom nervnom sistemu, odgovoran je za čišćenje mozga tokom spavanja. To jest, pomaže u uklanjanju metaboličkog otpada i štetnih supstanci nakupljenih tokom dana. Među supstancama koje se na ovaj način uklanjaju je i beta-amiloid, proteinski fragment čije se nakupljanje u mozgu povezuje s Alzheimerovom bolešću. Nedovoljno kvalitetan san, s druge strane, mogao bi pospješiti hroničnu upalu, što negativno utiče na kognitivne sposobnosti.
– Loš san povezan je s većim rizikom od metaboličkih bolesti, dijabetesa, hipertenzije i upalnih procesa. Sve su to faktori koji su povezani s ranijim kognitivnim padom i većim rizikom od demencije – upozorio je Amit Blumfield, kardiolog, koji nije učestvovao u istraživanju.
Osim toga, san reguliše funkcionisanje imunološkog sistema i može pomoći u smanjenju upale u tijelu. Ovo je posebno važno za mozak, gdje upalni procesi mogu ometati oporavak, oštetiti kognitivne funkcije i doprinijeti promjenama raspoloženja, uključujući depresivne simptome.
Kako poboljšati kvalitet sna kod kardiometaboličkih bolesti?
Kardiolog Yu-Ming Ni preporučuje prilagođavanje spavaće sobe kako biste smanjili vanjske podražaje koji mogu poremetiti san. Na primjer, ako u sobu ulazi svjetlost izvana, može biti korisno koristiti zavjese za zamračivanje ili masku za spavanje. Također preporučuje prigušivanje svjetala uveče, isključivanje nepotrebnih izvora svjetlosti i ograničavanje izloženosti svijetlim ekranima prije spavanja.
Međutim, važno je prepoznati i liječiti medicinska stanja koja mogu poremetiti san, uključujući opstruktivnu apneju u snu, sindrom nemirnih nogu i nesanicu. Sva ova stanja mogu utjecati na trajanje i kvalitetu sna.