Na Sardiniji je identifikovano još jedno područje koje bi moglo da se izdvoji po izuzetnoj dugovečnosti stanovništva. Istraživači su u malom mestu Bolotana, oko 110 kilometara zapadno od prvobitno identifikovane "Plave zone" , utvrdili da žene imaju izuzetno visoke izglede za dug život.
Sardinija je pre oko 20 godina postala poznata kao prvo područje na svetu označeno kao "Plava zona", odnosno mesto u kojem stanovništvo pokazuje izraženu dugovečnost.
Naučnici su analizirali demografske podatke i utvrdili da žene u Bolotani imaju znatno veći očekivani životni vek i veće izglede da dožive 100 godina u odnosu na prosek u Sardiniji i Italiji, rezultati su nove studije.
Analiza demografskih podataka iz perioda od 2021. do 2025. godine pokazala je da 70-godišnja žena u Bolotani u proseku može da očekuje da će živeti još 20,85 godina. Za poređenje, u provinciji Nuoro, kojoj Bolotana pripada, taj broj iznosi 18,61 godinu, na celoj Sardiniji 18,4 godine, a u Italiji 18,06 godina.
Još upečatljiviji je podatak da se procenjuje da 70-godišnja žena u Bolotani ima 13,83 odsto šanse da doživi 100 godina. Na drugim mestima te šanse su znatno manje – 4,33 odsto u provinciji Nuoro, 4,43 odsto na Sardiniji i 3,54 odsto u celoj Italiji, piše Science alert.
"Smatramo da je ovo ženska populacija koja najduže živi na svetu, ili je tome veoma blizu", smatraju stručnjaci.
Za razliku od žena, muškarci u Bolotani, iako takođe dugo žive, ne pokazuju tako izražen obrazac dugovečnosti. Prema navodima istraživača, 70-godišnji muškarac u Bolotani ima "umereno viši" očekivani životni vek od 16,02 godine, u poređenju sa nacionalnim prosekom u Italiji od 15,48 godina.
Što se tiče pitanja šta ženama u Bolotani omogućava da žive tako dugo, odgovor za sada nije poznat. Istraživači navode da je to bilo van okvira njihove demografske analize, ali smatraju da bi buduća istraživanja na nivou pojedinaca mogla da ispitaju moguće biološke, bihevioralne i društvene faktore.
"Nekoliko mehanizama bi moglo da doprinese izraženoj prednosti žena u preživljavanju, uključujući genetsku osnovu, način ishrane, fizičku aktivnost, podršku porodice, društvenu povezanost, kontinuitet života u istom mestu i dostupnost zdravstvene zaštite", navode istraživači u radu.
Ulogu bi mogla da ima i životna sredina. Olšanski napominje da stanovnici žive na strmom, brdovitom području, da se većina hrane proizvodi lokalno i da je društvena izolovanost retka.
"Imate tesno povezanu zajednicu u kojoj ljudi brinu jedni o drugima. Ljudi se uglavnom kreću peške, a ne automobilima", napominje se.
Ipak, važno je napomenuti da su, zbog malog broja stanovnika Bolotane, rezultati analize veoma osetljivi na period koji je obuhvaćen istraživanjem.
Izvor: lat
