Atentat na bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa samo je jedan u dugačkom nizu političkih nasilja usmjerenih na američke aktuelne i bivše predsjednike, kandidate, visoke zvaničnike i lidere pokreta.
Atentat na Donalda Trampa u Pensilvaniji probudio je duhove prošlosti i otvorio bolna sjećanja na istoriju političkog nasilja u SAD koja seže još od osnivanja 1776. godine.
Šesnaesti američki predsjednik Abraham Linkoln prvi je aktuelni predsjednik na kog je izvršen atentat – 14. aprila 1865. godine Džon Vilks But upucao je Linkolna u potiljak dok je zajedno sa suprugom gledao predstavu “Our American Cousin” u pozorištu “Ford” u Vašingtonu.
Džejms Abram Garfild drugi je američki predsjednik koji je ubijen na dužnosti. Manje od četiri mjeseca nakon što je izabran za predsjednika, 2. jula 1881. godine, ubio ga je Čarls Gito na željezničkoj stanici u Vašingtonu dok je čekao voz.
Treći predsjednik SAD koji je bio meta atentata je Vilijam Makinli, kog je tokom posjete Bafalu ubio anarhista Leon Čolgoš 6. septembra 1901. godine. Makinli je poslije govora sišao sa bine i pozdravljao se sa okupljenima kada ga je Čolgoš izbliza upucao dva puta u grudi. Preminuo je nedjelju dana kasnije.
Predsjednik Frenklin D. Ruzvelt prošao je nepovrijeđen u pucnjavi u kojoj je ubijen gradonačelnik Čikaga Anton Čermak 1933. godine.
Trideset peti predsjednik SAD Džon F. Kenedi četvrti je predsjednik koji je ubijen tokom mandata. Tokom posjete Dalasu 22. novembra 1963. godine, u 12.30 časova, dok je predsjednička kolona vozila prolazila centrom grada, Kenedi je pogođen snajperom dva puta – jednom u leđa, jednom u glavu.
Odmah je prebačen u bolnicu, ali je 30 minuta kasnije proglašen mrtvim. Za atentat je optužen Li Harvi Osvald, kojeg je 24. novembra ubio Džek Rubio.
Septembra 1975. godine predsjednik Džerald Ford preživio je dva atentata – prvi 5. septembra kada je Linet “Skviki” From, članica kulta Čarlsa Mensona, pokušala da upuca Forda dok je šetao kroz park u Sakramentu, ali se njen pištolj zaglavio. Samo 17 dana kasnije, Sara Džejn Mur, povezana sa radikalno ljevičarskim grupama, pucala je na Forda dok je napuštao hotel u San Francisku, ali ga nije pogodila.
Posljednji američki predsjednik koji je pogođen u atentatu je Ronald Regan, teško ranjen 1981. godine i podvrgnut hitnoj operaciji. Regan je napuštao hotel u Vašingtonu nakon što je održao govor, kada je atentator Džon Hinkli Mlađi ispalio nekoliko hitaca iz malokalibarskog pištolja. Jedan od metaka rikošetirao je od predsjedničku limuzinu i pogodio ga ispod lijevog pazuha.
Dok je vodio kampanju za reizbor, bivši predsjednik Teodor Ruzvelt je 1912. godine pogođen u grudi iz pištolja. Srećom, udar metka apsorbovala je metalna kutija za naočare u unutrašnjem džepu. Iako je bio upucan, Ruzvelt je održao govor sa i dalje zaglavljenim metkom.
Senator Robert F. Kenedi ubijen je tokom trke za Bijelu kuću u kojoj je bio glavni kandidat Demokratske stranke.
Petog juna 1968. godine, kada je napuštao balsku dvoranu hotela “Ambasador” u Los Anđelesu, upucao ga je iz malokalibarskog pištolja dvadesetčetvorogodišnji Palestinac Sirhan Sirhan zbog njegove podrške Izraelu nakon Šestodnevnog rata. Kenedi je pogođen sa tri metka i preminuo je sutradan, a još petoro ljudi je ranjeno.
Veliki broj drugih uticajnih, ali neizabranih, političkih figura takođe su bili mete atentata.
Svakako najpoznatiji među njima je Martin Luter King Mlađi, koji je ubijen 1968. godine tek nekoliko mjeseci prije ubistva Bobija Kenedija.
Dok je planirao ogromni nacionalni skup i “okupaciju” Vašingtona, u okviru svoje kampanje “Siromašnih ljudi”, upucan je dok je stajao na terasi u motelu u Memfisu u Tenesiju.
(Agencije)
