Narodna skupština Republike Srpske pod izgovorom zaštite ličnih podataka krije imena zaposlenih službenika što je po ocjeni Okružnog suda u Banjaluci nezakonito i suprotno javnom interesu.
Portal CAPITAL već godinu dana vodi pravnu bitku sa ciljem da javnosti, odnosno građanima koji finansiraju rad ove institucije predoči ko je sve u njoj zaposlen u mandatu predsjednika Nenada Stevandića.
Međutim, umjesto transparentnosti naišli smo na opstrukcije i odbijanje da nam se tražene informacije dostave.
Umjesto konkretnih imena dobili smo šture informacije o ukupnom broju zaposlenih (122) što je bez konkretnih imena apsolutno beskoristan podatak za bilo kakav zaključak o potencijalnom stranačkom zapošljavanju.
Ipak, Okružni sud u Banjaluci stao je na stranu javnosti i donio presudu kojom se poništava rješenje parlamenta, te nalaže Narodnoj skupštini RS da u roku od 30 dana donese novu, zakonitu odluku i CAPITAL-u nadoknadi troškove upravnog spora.
Inače, iz NSRS su se pravdali Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH, tvrdeći da bi objavljivanje imena radnika koji nisu nosioci javnih funkcija narušilo njihovu privatnost i prouzrokovalo im „nesrazmjernu nematerijalnu štetu“.
Takođe, u odgovoru na tužbu naveli su i pretpostavku da bi zaposleni mogli tužiti Skupštinu jer nisu dali saglasnost za ustupanje podataka, te prigovorili da novinar u zahtjevu nije precizirao u koje svrhe će podaci biti korišteni.
S druge strane, u tužbi je istaknuto da su puki zbirni podaci o broju radnika besmisleni bez imena i prezimena, jer se time onemogućava stvarna kontrola trošenja novca građana.
Ukazano je i na to da samo ime i prezime, bez dodatnih podataka poput matičnog broja ili adrese stanovanja ne predstavlja tajnu u javnom sektoru.
Okružni sud u Banjaluci u potpunosti je osporio argumentaciju Narodne skupštine RS, zaključivši da je njihovo tumačenje propisa nezakonito i u suprotnosti sa samom svrhom Zakona o slobodi pristupa informacijama.
„Kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima, kao u ovom slučaju, ime i prezime fizičke osobe ne smatra se zaštićenim ličnim podatkom. Ime i prezime predstavlja zakonsku identifikaciju fizičkog lica i bez ostalih generalija ne može služiti za povredu privatnosti“, navodi se u obrazloženju presude.
Sud je naglasio i da su tvrdnje rukovodstva parlamenta o navodnoj „šteti“ po radnike potpuno paušalne i bez ikakvog dokaznog uporišta, te da bojazan od potencijalne zloupotrebe podataka predstavlja samo neosnovanu pretpostavku koja ne može biti razlog za uskraćivanje informacija javnosti.
Sud zaključuje da su novinari ovlašteni da promovišu transparentnost i jačaju odgovornost javnih institucija, dok je Narodna skupština RS dužna da omogući pristup traženim podacima kada je u pitanju trošenje budžetskog novca.
