Američko interesovanje za Grenland posljednjih mjeseci ponovo je u centru svjetske pažnje, posebno nakon informacija da Vašington pregovara sa Danskom o proširenju vojnog prisustva na ovom ogromnom arktičkom ostrvu.
Iako se često govori o nafti, gasu i bogatim nalazištima minerala, stručnjaci upozoravaju da pravi razlog američkog interesa leži u jednom strateški izuzetno važnom prolazu koji bi mogao igrati ključnu ulogu u budućim sukobima velikih sila.
SAD žele nove vojne baze na Grenlandu
Prema informacijama koje prenosi BBC, američka administracija vodi ozbiljne razgovore sa Danskom i vlastima Grenlanda o otvaranju tri nove vojne baze na jugu ostrva.
Navodno je američka strana čak predložila da te baze formalno dobiju status suverene teritorije SAD.
Baze bi bile usmjerene na nadzor ruskih i kineskih pomorskih aktivnosti u sjevernom Atlantiku, posebno u području poznatom kao GIUK prolaz.
Šta je GIUK prolaz?
GIUK je skraćenica za Grenland – Island – Ujedinjeno Kraljevstvo i označava strateški pomorski koridor između ovih teritorija.
Iako nije klasičan morski tjesnac poput Ormuskog ili Gibraltarskog moreuza, GIUK prolaz ima ogroman vojni značaj jer predstavlja ključnu tranzitnu rutu između sjevernog Atlantika i Arktika.
Tokom Hladnog rata upravo je ovaj prolaz bio jedna od najvažnijih tačaka nadzora sovjetskih podmornica i ratnih brodova.
Danas se njegova važnost ponovo povećava zbog rastućih tenzija između NATO-a i Rusije.
„Vrata“ ruske Sjeverne flote
Stručnjaci upozoravaju da GIUK prolaz predstavlja glavna „vrata“ kroz koja ruska Sjeverna flota izlazi iz baza na poluostrvu Kola prema Atlantiku.
Zbog toga NATO posljednjih godina značajno pojačava vojno prisustvo u regionu.
Amerikanci još od 1951. godine imaju sporazum sa Danskom koji im omogućava izgradnju vojnih baza na Grenlandu i korišćenje ostrva za zajedničke operacije sa saveznicima.
Istovremeno, islandska baza Keflavik ima ključnu ulogu u nadzoru mora i vazdušnog prostora u ovom području.
Nije riječ samo o nafti
Iako američki geološki podaci procjenjuju da Grenland krije oko 31 milijardu barela neotkrivene nafte, kao i ogromna nalazišta minerala, vojni stručnjaci smatraju da je strateški položaj ostrva mnogo važniji od prirodnih resursa.
Posebno nakon ulaska Finske i Švedske u NATO, sjever Evrope dobio je još veći geopolitički značaj.
Zbog toga analitičari smatraju da interesovanje SAD za Grenland nije prolazni politički hir, već dio dugoročne strategije kontrole sjevernog Atlantika.
NATO pojačava aktivnosti na sjeveru
Posljednjih mjeseci NATO intenzivno reorganizuje vojne snage na krajnjem sjeveru Evrope.
Velike vojne vježbe, jačanje protivpodmorničke odbrane i povećano prisustvo savezničkih brodova i aviona pokazuju koliko je GIUK prolaz postao važan za bezbjednost Zapada.
Posebnu pažnju izazvalo je i prošlogodišnje uplovljavanje nuklearne podmornice u Island, što se smatra dodatnim signalom rastuće militarizacije regiona.
Stručnjaci upozoravaju da bi upravo ovaj prolaz mogao postati jedna od ključnih strateških tačaka u eventualnim budućim sukobima velikih sila, prenosi Danas.hr.
