Cijene zlata na svjetskom tržištu ponovo su u uzlaznoj putanji, dostigavši apsolutni istorijski vrhunac, što je, prema riječima naših sagovornika, sigurno nastavak ekonomske krize, a ističu da su očekivanja da će i u narednom periodu biti prisutan dalji rast cijena.
Dugogodišnji trend rasta cijene ovog plemenitog metala nastavljen je i u prvim mjesecima ove godine, da bi početkom ove sedmice cijena zlata premašila 2.318 dolara, odnosno oko 2.152 evra po unci.
Prema statističkim pokazateljima, prosječni godišnji rast cijene zlata u evrima u posljednjih 20 godina bio je oko osam odsto, a posljednjih 12 mjeseci vrijednost zlata povećala se za više od 15 odsto.
Igor Gavran, ekonomista, smatra da je ovo znak nastavka krize jer globalnog ekonomskog oporavka nije ni bilo, osim slabljenja inflacije, što, kako kaže, iako pozitivno, opet često znači usporavanje ekonomije.
“U svakom slučaju, u periodima ekonomske nestabilnosti i slabljenja ili nepouzdanosti vodećih rezervnih svjetskih valuta poput dolara, vrijednost zlata raste i to vidimo i sada. To nije iznenađenje nego pravilo, a jedino je, izgleda, bilo nepoznanica za prethodnu upravu Centralne banke BiH koja je drastično umanjila domaće zlatne rezerve potpuno nerazumnom odlukom o prodaji velikih količina domaćeg zlata u vrijeme kada je cijena bila daleko niža nego danas”, kazao je Gavran.
Dodao je da su brojne centralne banke širom svijeta povećavale te rezerve i time ostvarile značajne koristi i u pogledu stabilnosti vlastitih rezervi i u pogledu njihove vrijednosti.
“Zlato dugoročno uvijek dobija na vrijednosti čak i kada dođe do kratkoročnih padova jer jednostavno ima stabilnu realnu vrijednost kakvu nemaju ni valute a pogotovo ne kritpovalute i slične alternative”, kazao je Gavran.
Da su cijene zlata dostigle rekordne vrijednosti kazala je za “Nezavisne novine” i Radmila Grbić, ekonomista.
“Rast cijene zlata na svjetskom nivou je u najvećoj mjeri uzrokovan padom kamatnih stopa u Americi, što je dovelo do veće potražnje za zlatom, jer u slučaju pada kamatnih stopa zlato kao vid investiranja postaje privlačnije u poređenju sa prihodom od kamata koje nose obveznice”, kazala je Grbićeva.
Dodala je da centralne banke pojačanom potražnjom takođe doprinose povećanju cijene zlata, ali i pojačana potražnja od strane kineskih investitora, koji ulaganjem u zlato traže zaštitu od moguće ekonomske nestabilnosti.
“Generalno, ekonomska kriza dugoročno bi trebalo da vodi rastu obima trgovine zlatom. S obzirom na to da su najznačajnijii faktori kretanja cijena zlata ratna zbivanja, geopolitička nestabilnost, makroekonomski pokazatelji i očekivanja kretanja u privredi, u narednom periodu možemo očekivati dalji rast cijena”, rekla je Grbićeva.
Naime, kako su “Nezavisne novine” ranije pisale ukupan uvoz zlata u Bosnu i Hercegovinu prošle godine iznosio je 941.915 KM, dok je godinu dana ranije, tačnije 2022. u BiH uvezeno zlato vrijedno tri miliona maraka.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, najviše zlata uvezeno je iz Slovačke, zatim Turske, kao i Njemačke i Austrije.
