Na računima Uprave za indirektno oporezivanje BiH u ovom trenutku nalazi se više od 220 miliona KM od putarine, koji nisu raspoređeni, i zbog inflacije izgubljeno je najmanje 20 miliona KM.
“Taj novac u inflaciji je gubitak od 20 miliona KM i po prosječnoj inflaciji toliko smo izgubili”, rekao je nedavno Zoran Tegeltija, preuzimajući dužnost direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Inače, Tegeltija je prije stupanja na dužnost direktora bio predsjedavajući Upravnog odbora UIO, koji već duže vrijeme ne uspijeva da podijeli više od 220 miliona KM koji se nalaze na računima.
Taj novac u suštini je 10 odsto ukupnog novca koji je prikupljen po osnovu putarina i služi za poravnanja do kojih još nije došlo, a kada će – u ovom trenutku niko ne zna. Na posljednjoj sjednici UIO održanoj polovinom juna to je bila jedina tačka dnevnog reda, međutim dogovor nije postignut, a veliko je pitanje kada će nova sjednica biti sazvana i da li UO UIO bez ministra finansija i trezora BiH, koji je po automatizmu i predsjedavajući UO UIO, može da donese potrebnu odluku.
Izvor “Nezavisnih” blizak UO UIO kaže da Toni Kraljević, ministar finansija FBiH, može da sazove sjednicu UO UIO, ali da je pitanje da li Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, može da glasa i odlučuje.
“Odluke te vrste donose se konsenzusom sva tri ministra i pitanje je može li se u ovom trenutku donijeti odluka o raspodjeli ukoliko i bude sjednice. Imenovanje Srđana Amidžića, novog ministra finansija i trezora, nije na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma i ako se to ne desi u srijedu vjerovatno ide ljetna pauza, tako da će do daljeg Ministarstvom upravljati SDP preko Hasanovića”, ispričao je izvor “Nezavisnih”.
Problem u vezi s raspodjelom prihoda od putarina je u tome što se Federacija BiH i Republika Srpska ne mogu dogovoriti o tome na koji način raspodijeliti taj novac. S jedne strane Federacija BiH traži da se to radi po krajnjoj potrošnji, koja je naravno u FBiH daleko veća nego u Republici Srpskoj, dok u Republici Srpskoj traže da se taj novac rasporedi po dužini putne mreže.
“Ta mreža koja se gradi ne gradi se samo za građane Republike Srpske, već za sve u BiH. Prvi privremeni koeficijenti koji su utvrđeni vođeni su upravo time, dakle dužinom putne mreže koju treba izgraditi u BiH. Dok se ne utvrde kriterijumi, mislim da novac ne treba da stoji na računima”, rekao je nedavno Tegeltija.
Što se tiče privremenih koeficijenata, oni su još 2018. godine utvrđeni na način da Federaciji BiH pripada 59 odsto, Republici Srpskoj 39 odsto, a Brčko distriktu dva odsto. Tada je definisano i da 10 odsto od prihoda ide kao rezerva koja će kasnije služiti za poravnanje i to je trenutno ovih više od 220 miliona KM.
Ranije je bilo samo jedno poravnanje, i to 2019. godine, kada su prihodi od putarine raspodijeljeni upravo po definisanim koeficijentima 59:39:2. Tada su za tu odluku glasali i Vjekoslav Bevanda, tadašnji ministar finansija i trezora BiH, Zora Vidović, ministarka finansija RS, i Jelka Miličević, ministarka finansija FBiH.
Odmah nakon toga Fadil Novalić, premijer Federacije BiH, protiv Bevande i Miličevićeve podnio je krivičnu prijavu tvrdeći da su prekoračili svoja ovlaštenja, ali od te prijave na kraju nije bilo ništa.
Ubrzo nakon toga Savjet ministara BiH formirao je ekspertsku radnu grupu koja treba da definiše kriterijume za raspodjelu novca od putarina, međutim to do danas nije završeno jer kao u slučaju politike ne postoji saglasnost eksperata kako bi ti kriterijumi trebalo da izgledaju.
Foto: Velibor Tripić/Arhiva
