Kurban-bajram ili Dan žrtve slavi se četiri dana. Prvog dana Kurban-bajrama, očevi i majke bogato daruju svoju djecu i najmlađu rodbinu, a žene pripremaju bogate trpeze za goste.
Poslije čestitanja, odlazi se na groblje, a potom kući gdje je, prema pravilima šerijata, sve pripremljeno za žrtvu Kurbana.
Kurbansko meso se dijeli na tri dijela, od kojih je jedan namijenjen siromasima, drugi rodbini, a treći se ostavlja u kući. Kurbansko meso može se podijeliti i nemuslimanima, a cilj darivanja je zbližavanje ljudi i negovanje dobrosusjedskih odnosa.
Zabilježeno je da je prorok Muhamed prvi dio mesa koji bi odsjekao, kao znak pažnje i dobre volje, uvijek poklanjao komšijama, hrišćaninu i Jevrejinu.
Kurban-bajram se naziva i hadžijski, zato što se toga dana završava glavno godišnje hodočašće Kabi u Meki.
Hadž je jedna od pet glavnih vjerskih obaveza punoljetnih islamskih vjernika, ako mogu finansirati troškove hodočašća, ne ugrožavajući normalan život svoje porodice.
Hadžiluk se ne smatra samo ispunjavanjem božje zapovjesti, nego i dokazom jednakosti svih pripadnika islamske vjere pred Alahom, a cilj mu je i potvrda jedinstva i solidarnosti islamskog svijeta.
Običaj hodočašća svetih mjesta poznat je i u preislamskoj Arabiji, kao i među semitskim narodima.
Svi muslimanski vjerski praznici računaju se po mjesečevoj, a ne po sunčevoj godini, a Kurban-bajram je dva mjeseca i deset dana poslije Ramazanskog bajrama.
Izvor: Glas Srpske
