3. Maja 2024.

“Mozak-kokica”: Kako gedžeti utiču na rad mozga i koje su posljedice njihovog prekomernog korišćenja

Kao posljedica ovakvog provođenja slobodnog vremena javio se i fenomen “mozak-kokica”, koji je naročito izražen kod mlađe populacije.

Savremene tehnologije poput mobilnih telefona, tableta i drugih gedžeta, kao i društvenih mreža na kojima provodimo sate i sate “skrolujući” u nama izazivaju osećaj zavisnosti, kome se malo ko od nas može odupreti. Odvikavanje jeste moguće, uz pomoć raznoraznih trikova i taktika, ali ono što se našem mozgu događa dok ne osvestimo problem uopšte nije naivno.

Fenomen “mozak-kokica”, identifikovao je i definisao istraživač iz oblasti psihologije Dejvid Levi pre više od jedne decenije. Danas je on izraženiji nego ikad, a njegova manifestacija izuetno specifična – ćelije “sive mase” su iscrpljene sadržajem koji se plasira na raznim platformama, a opet željne dopaminske “infuzije” koji on pruža.

Fenomen “mozak-kokica” je posebno prisutan kod mladih

Kako je fenomen “mozak-kokica” dobio svoje ime najbolje objašnjava sam proces pravljenja kokica – moždane ćelije su poput zrna kukuruza u vrećici koja se zagreva u mikrotalasnoj pećnici – sve više malih ideja izleće u svim pravcima, a naš mozak je stalno u pripravnosti da “uhvati” u letu nešto novo, do sada neviđeno.

Suštinski, manifestacija fenomena je sve jača i prisutnija što se više vremena provodi na telefonu ili tabletu. Zbog želje za novim sadržajem i novim naletom dopamina, naročito kod pripadnika mlađe populacije, pažnja je usredsređena samo na ono što se na društvenim mrežama plasira, ali ne i na ono što se dešava u realnom životu.

Dugoročne posledice mogu biti nesagledive

Ukoliko se simptomi ovog fenomena ne uoče na vreme i ne preduzmu koraci koji će minimizirati nastalu štetu, posledice mogu biti nesagledive, a rad mozga potpuno promenjen, prenosi magazin Glamur. Iako u pitanju nije oštećenje u pravom smislu te reči, razlika u njegovom funkcionisanju je primetna i onome ko ima “mozak-kokicu”, ali i ljudima u njegovom ili njenom okruženju.

“Istraživanje dugoročnih efekata ekstenzivne onlajn aktivnosti je u toku, ali postoje dokazi koji ukazuju na to da produženo izlaganje visokostimulativnim digitalnim okruženjima može uticati na kognitivne funkcije”, pojasnila je u intervjuu za pomenuti magazin psiholog Danijel Hejg. Kao posledica se javljaju i smanjena pažnja i povišena anksioznost koje se odražavaju na sve sfere života.

Foto:© DALL-E by ChatGPT

RTbalkan.

Podijeli vijest na:

Pretplata
Obavijesti o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregledaj sve komentare