Potvrdio je ovo Slaviša Sandić, šef Odsjeka za nadzor infrastrukturnih projekata i koordinator stručnog tima za pripremu projektnog zadatka, izradu i implementaciju studije javnog prevoza na području grada Banjaluka, te dodao da je Banjaluka ušla u grupu gradova opterećenih individualnom motorizacijom sa sve izraženijim prostornim, funkcionalnim i ekološkim problemima.
“Vizija grada je razvoj javnog prevoza provođenjem saobraćajnih politika, koje će povećati broj putovanja javnim prevozom, a smanjiti upotrebu putničkih motornih vozila”, naveo je Sandić.
Napomenuo je da je sistem javnog prevoza putnika veoma veliki i složen i tome u prilog govori činjenica da se na mjesečnom nivou realizuje oko 670.000 kilometara, odnosno na godišnjem nivou oko osam miliona kilometara.
“Sistem se sastoji od 23 linije gradskog prevoza i 33 linije prigradskog prevoza, koje opslužuje oko 110 vozila”, rekao je on te pojasnio da studija treba da utvrdi postojeće stanje u kojem se nalazi sistem javnog prevoza putnika, da pokaže koliko građana svakodnevno koristi javni prevoz, te da predloži mjere unapređenja javnog prevoza.
“Analize koje će se raditi u okviru studije nakon brojanja putnika na svim gradskim i prigradskim linijama treba da daju odgovor na pitanje koliko košta funkcionisanje cjelokupnog sistema kao i funkcionisanje linija, te da definiše modele sufinansiranja koji bi doveli do novih cjenovnika”, pojasnio je Sandić i dodao da će po izradi studija biti upućena na usvajanje Skupštini grada Banjaluke, nakon čega bi se započelo s njenom implementacijom, a jedan od rezultata ove studije trebalo bi da budu niže cijene prevoza.
Nikola Ćopić, inženjer za bezbjednost saobraćaja, potvrdio je da je javni prevoz u Banjaluci među skupljima u regionu.
“Sistem javnog prevoza mora da ispuni zadatke koje pred njega postavlja zajednica u smislu zadovoljenja potreba stanovništva i privrede za prevozom kroz dva nivoa ciljeva, i to: strateški i operativni”, kazao je on.
Reorganizacija sistema javnog prevoza bi mogla, kako kaže, da uključuje uvođenje vremenskih karata za sve linije satnih, dnevnih, kao i reorganizaciju tarifnih sistema.
“Sistem javnog prevoza je sistem sa jednim vozačem, i što je taj vozač više opterećen, vrijeme čekanja je duže, kao i vrijeme trajanja putovanja. To treba rasteretiti na način da se stimuliše kupovina mjesečnih karata kao i kupovina karata za jednu vožnju van vozila”, rekao je on te dodao da bi bilo dobro da korisnicima mjesečnih karata omoguće određene beneficije.
“Trebalo bi u dogledno vrijeme razmisliti i o kontaktnim i beskontaktnim karticama, aplikacijama za praćenje vozila javnog prevoza, informacionom sistemu sa bazama podataka o opterećenosti linija javnog prevoza i vremenima trajanja putovanja”, pojasnio je Ćopić te dodao da je pohvalno što je studija u planu jer je ona početna stepenica za sve ostale pravce djelovanja u ovom pogledu.
Nezavisne novine
