Upozoravaju da sve ovo može izazvati teške posljedice na životnu sredinu kao i na zdravlje i živote samog stanovništva.
Na ovu najavu, mještani okolnih naselja koji se nalaze u blizini deponije strahuju za svoje zdravlje, iako je i ono dosad bilo upitno.
Za Srpskainfo pričaju da konstantno nesnošljiv smrad dolazi sa ove deponije.
– Smrad je užasan. Razumijem ja sve da je ovo glavna regionalna deponija, ali je problem što se ona pretvara u ekološku katastrofu. Ne možemo izaći kako treba iz kuće da se skoro ne ugušimo. Još gore je što je ona gorila nekoliko puta i da tu nema nikakvog razvrstavanja. Sve bacaju ovdje. Mišljenja sam da ovo odavde treba skloniti što dalje od naseljenih mjesta gdje žive ljudi jer iz dana u dan postaje neizdrživo – rekla je Milica S.
Slično govori i mještanka Ramića Stojanka Š. koja kaže da sve ovo postaje neizdržljivo. Smatra da Grad ne radi skoro ništa kada je u pitanju smeće i deponija.
– U Gradu skoro da nema ni kontejnera za razvrstavanje drugačijeg materijala. Recimo, dešavalo se, što sam i ja viđala da se sve na deponiju baca pa i same baterije, plastičan otpad, i otpad koji je lako zapaljiv pa je dolazilo u par navrata i do požara upravo zbog toga. Tada nismo smjeli izaći iz kuće zbog toga – istakla je Stojanka.
Iz Centra za životnu sredinu takođe upozoravaju na moguću ekološku katastrofu, ali i kritikuju samu deponiju u Ramićima kao nešto što utiče na životnu sredinu.
– Iako se radi na upravljanju deponije u Ramićima, lokalno stanovništvo nije zadovoljno i žali se na stanje na deponiji. Deponija utiče na njihov život jer se osjeti smrad, smeće se raznosi po širem području, a čak nije ograđeno područje deponije tako da životinje divlje i domaće dolaze na deponiju. Na to sve u 2022. godini, šest dana je deponija gorila, što je opasnost zbog zagađenja vazduha jer dim koji dolaze sa deponije je veoma opasan, a zatim i zbog mogućnosti eksplozija na deponiji – istakla je Milica Končar iz Centra za životnu sredinu.
Ovakve situacije pokazuju, kaže Končareva, da se deponijom ne upravlja na odgovarajući način i da nema kapaciteta za otpad koji dolazi tj. da može da se taj otpad skladišti i da ne šteti okolnom stanovništu i životnoj sredini.
– Deponije jesu veliki problem i izvor zagađenosti o kojima se dovoljno ne priča, a pogotovo u slučaju Banjaluke gdje se u stvari ne govori koliko je deponija u Ramićima problem čitavog grada. Jer deponija Ramići se koristi za odlaganje otpada od 1976. godine, a ona već dugo vremena se trebala zatvoriti, a trenutno imamo situaciju da se problemi deponije i okolnog stanovništva guraju pod tepih i maksimalno se forsira deponija za dalje odlaganje jer sve promjene i alternative zahtijevaju strateško planiranje, ulaganje i dosta rada – rekla je Končareva.
Konkretni predlozi udruženja, smatra Končareva, jeste to da se sistemski krene razmišljati i rješavati problem otpada, a ne samo da se razmišlja o problemu na kraju, to jeste na deponiji.
– Trenutno procjena je da 70 odsto otpada koji završava na deponiji je sekundarna sirovina- biološki otpad i reciklabilni otpad koji se mogu iskoristi za dobivanje humusa ili đubriva u slučaju biološki otpad ili imaju vrijednost na tržištu sekundarnih sirovina kao što su papir, karton, plastika, staklo, metal i sl. Čim se smanji dotok količine otpada na deponiju za 70 odsto odmah se i olakšava upravljanje deponije jer nema toliko kategorija otpada na deponiji, produžava se vijek deponiji itd – istakla je Končareva.
Milica smatra da je za to potrebno da se ulaže u primarno odvajanje otpada (različiti kontejneri za razne vrste otpada), reciklažna dvorišta kao i kompostane (postojenja koja biološki otpad pretvaraju u đubrivo).
– To je dugoročno smjer kretanja u upravljanju otpadom koji donosi rješenja problema koja trenutno imamo – rekla je Končareva za Srpskainfo.
Mještani Ramića, Dragočaja i Tunjica koji se nalaze u blizini deponije u Ramićima strahuju za svoje zdravlje i svi su saglasni da je ovo jedan od velikih problema koji imaju.
SrpskaInfo
