7. Novembra 2026.

Misterija žrtvovane djece Inka: Analiza drevnih mumija otkrila koje su supstance konzumirali prije smrti

Naučnici su analizirali uzorke kose i noktiju osmoro dece čija su tela pronađena na visokim planinskim vrhovima Anda. Rezultati pokazuju da su pre ritualnog žrtvovanja konzumirali koku i alkohol, dok dokazi o upotrebi halucinogenih supstanci nisu pronađeni.

Deca čija su tela pronađena na zaleđenim planinskim vrhovima Argentine i Perua umrla su pre oko 500 godina, u okviru jednog od najznačajnijih verskih obreda carstva Inka. Iako su njihovi životi okončani ritualnim žrtvovanjem, izuzetno očuvane mumije danas naučnicima pružaju dragocen uvid u poslednje mesece njihovog života.

Novo istraživanje ukazuje na to da su deca u periodu koji je prethodio smrti konzumirala različite psihoaktivne supstance, uključujući koku i alkohol. Naučnici smatraju da je njihova upotreba mogla biti povezana sa pripremom za duga i fizički zahtevna putovanja kroz planinske predele, ali i sa verskim obredima.

Reč je o ceremoniji poznatoj kao kapakoča (capacocha), jednom od najvažnijih rituala civilizacije Inka. Obred je organizovan povodom značajnih događaja, poput smrti ili stupanja vladara na presto, velikih verskih praznika, ali i prirodnih nepogoda, kada se od bogova tražila zaštita i naklonost.

Za žrtvovanje su birana deca koja su, prema verovanjima Inka, posedovala posebne duhovne i fizičke osobine. Smatrana su svetim glasnicima bogova, a njihovo žrtvovanje imalo je važnu ulogu u religijskom sistemu carstva. Nakon izbora, deca su često odvođena u prestonicu Kusko, gde su učestvovala u složenim ceremonijama. Potom su slata na udaljena sveta mesta širom carstva, uključujući visoke vrhove Anda. Putovanja su mogla trajati mesecima i podrazumevala su prelazak velikih udaljenosti i izuzetno teških terena.

Na mestima žrtvovanja deca su sahranjivana uz vredne tekstile, keramičke posude i dragocene figurine, kao darove bogovima. Hladna i siromašna kiseonikom planinska sredina doprinela je izuzetnoj očuvanosti njihovih tela, zahvaljujući čemu su naučnici danas u mogućnosti da analiziraju tragove supstanci koje su unosili tokom života.

Koka i alkohol u poslednjim mesecima života

Istraživački tim, predvođen arheološkinjom Dagmarom Sočom sa Univerziteta u Varšavi, analizirao je uzorke kose i noktiju osmoro dece. Ova tkiva sadrže keratin, u koji se tokom rasta ugrađuju hemijski tragovi supstanci koje osoba unosi. Na taj način moguće je rekonstruisati deo istorije konzumiranja različitih materija tokom nedelja i meseci pre smrti.

Rezultati su pokazali da je upotreba koke bila široko rasprostranjena među ispitivanom decom. U svih šest analiziranih uzoraka kose otkriveni su kokain i njegov metabolit benzoilekgonin, što ukazuje na konzumiranje listova koke. Njihovo žvakanje bilo je duboko ukorenjeno u kulturi andskih naroda, a moglo je da pomogne u suzbijanju osećaja gladi i umora, što je bilo posebno značajno tokom dugih planinskih putovanja.

Kod neke dece pronađen je i kokaetilen, jedinjenje koje nastaje u jetri kada su kokain i alkohol istovremeno prisutni u organizmu. To ukazuje na to da su deca konzumirala obe supstance. Alkohol je najverovatnije unošen u obliku čiče, fermentisanog napitka od kukuruza koji je imao značajnu ulogu u verskim ceremonijama Inka.

Neobičan trag u mumiji devojčice

Posebnu pažnju istraživača privukao je nalaz harmina u noktima četrnaestogodišnje devojčice poznate kao Devojka iz Ampata, odnosno Huanita. Harmin je psihoaktivno jedinjenje prisutno u nekoliko biljaka, uključujući lijanu Banisteriopsis caapi, poreklom iz Amazonije, koja se koristi u pripremi napitka ajavaska.

Узорци са којима су радили истраживачи

Uzorci sa kojima su radili istraživači

Naučnici, međutim, nisu mogli da utvrde koju je konkretno biljku devojčica konzumirala. Ovaj nalaz je posebno zanimljiv jer je harmin ranije otkriven i kod dve druge dečje mumije sa planine Ampato. To otvara mogućnost da su biljke poreklom iz amazonskog područja prenošene u Ande i korišćene u određenim ritualima.

„Najviše me je iznenadila raznovrsnost rezultata. Iako je upotreba koke očigledno bila uobičajena, primetili smo značajne razlike u upotrebi drugih supstanci. To pokazuje da je priprema dece bila mnogo složenija i raznovrsnija nego što smo ranije pretpostavljali“, objasnila je Dagmara Soča.

Naučnici nisu pronašli dokaze o upotrebi halucinogena

Jedno od važnih pitanja istraživanja bilo je da li su deci davane supstance koje izazivaju halucinacije i izmenjena stanja svesti, možda kao deo verske pripreme za žrtvovanje.

Međutim, analize nisu otkrile tragove nekoliko traženih halucinogenih supstanci, uključujući meskalin, DMT i bufotenin. Istraživači ističu da se ne može u potpunosti isključiti mogućnost da su neke od njih korišćene neposredno pred smrt, jer jednokratna upotreba ne mora ostaviti prepoznatljiv trag u kosi i noktima.

Ipak, odsustvo ovih supstanci upućuje na mogućnost da je upotreba psihoaktivnih materija pre svega bila povezana sa ublažavanjem fizičkih i emocionalnih napora tokom putovanja, a ne nužno sa izazivanjem izmenjenih stanja svesti.

Dodatne informacije pružila je i analiza kose osmogodišnje devojčice čija je mumija pronađena na planini Čuša u Argentini. Njena kosa sačuvala je hemijske tragove koji obuhvataju približno šest meseci života. Analiza različitih delova vlasi ukazala je na promene u unosu koke tokom tog perioda. Njena konzumacija izgleda da je opala u poslednjem mesecu života, kada se pojavljuju i tragovi alkohola.

Istraživači, međutim, upozoravaju da se ove promene ne mogu sa sigurnošću tumačiti kao direktan dokaz promene načina ishrane, jer na količinu supstanci zabeleženih u kosi mogu uticati i procesi njihovog ugrađivanja u vlasi.

Rituali koji su se razlikovali od oblasti do oblasti

Rezultati istraživanja ukazuju i na to da verski običaji Inka nisu bili potpuno ujednačeni na teritoriji njihovog prostranog carstva. Razlike u pronađenim supstancama mogle bi da odražavaju različite lokalne tradicije, verovanja i kultove planinskih božanstava.

Planinski bogovi imali su posebno mesto u religiji Inka i verovalo se da utiču na važne aspekte života, uključujući vodu, klimu i plodnost zemlje. Zbog toga istraživači pretpostavljaju da su se i ritualne prakse mogle prilagođavati specifičnim verovanjima i zahtevima pojedinih božanstava.

Мапа истраживаног подручја

Mapa istraživanog područja

Istraživački tim planira da nastavi proučavanje supstanci korišćenih u ceremoniji kapakoča, kako bi se saznalo više o poreklu dece, njihovom životu pre izbora za žrtvovanje i pripremama koje su prethodile obredima.

Pored hemijskih analiza, naučnici istražuju i sveta planinska mesta koristeći savremene tehnologije, među kojima su dronovi, lasersko skeniranje terena (LiDAR) i georadar. Cilj je da se stekne potpunija slika o ritualnom prostoru civilizacije Inka i značaju koji su planinski predeli imali u njihovom verskom životu.

Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu Antiquity.

RTS.

Podijeli vijest na: