Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel u intervjuu pred izalazak njenih memoara govorila je, između ostalog, o tome šta novoizabrani predsjednik SAD misli o njemačkim automobilima, otkrila da li su joj bile poznate namjere ruskog predsjednika Vladimira Putina i kako je pokušavala da spriječi “invaziju na Ukrajinu”, navela je ko joj je pomogao da izbjegne regrutaciju za Štazi i šta bi trebalo da uradi njena partija kako bi pobijedila na predstojećim izborima u Njemačkoj.
Ona je objelodanila informaciju da je novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp bio “opsjednut” time da, po njegovom mišljenju, ima previše njemačkih automobila u Njujorku, prenosi Korijere dela Sera.
“Donald Tramp je bio opsjednut činjenicom da, po njegovom mišljenju, ima previše njemačkih automobila u Njujorku. Uvijek je govorio da bi, ako bi postao predsjednik, uveo tako visoke carine da bi oni (njemački automobili) nestali sa ulica Menhetna”, rekla je Merkelova.
Ona je rekla da za Trampa ne postoji situacija u kojoj svi pobjeđuju, odnosno da sporazumom dobijaju neke prednosti.
“Za njega ili jedan ili drugi moraju da zarade. To je ideja koju ne dijelim. Mislim da smo sklopili mnogo poslova u svijetu, koji su korisni za obje strane. Vjerujem u moć kompromisa, za razliku od Trampa. Najvažnije je da sarađujemo sa Trampom, kao partneri i predstavnici jedne zemlje”, kazala je Merkelova.
Govoreći o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, Merkel je rekla da je “znala veoma dobro” njegove namjere.
“Uvijek ih je iznosio i javno i u povjerljivim razgovorima. Znala sam mnoge njegove ciljeve i znala sam da nemamo posla sa prijateljem Evrope”, rekla je Merkel.
Ona je dodala da je pokušala da spriječi invaziju Ukrajine “kroz razgovore, ponekad veoma polemičke”, ali da se “sa početkom ruskog rata protiv Ukrajine, situacija iz temelja promijenila”. Merkel je nazvala “ispravnom” svoju odluku iz 2015. godine, da Njemačka ne odbija izbeglice iz Sirije.
“Čak i gledano unazad, to je bila ispravna odluka, jer su to bili ljudi koji su već došli kod nas. Za mene su evropske vrijednosti stavljene na iskušenje: da li je Evropa sposobna da se prema ljudima u našoj zemlji odnosi humano? To ne znači da svako ima pravo da ostane. Ili da ne bi trebalo da postoje nikakva pravila. Ili da ne treba da činimo sve što možemo da smanjimo ilegalnu imigraciju, jer ljudi plaćaju mnogo novca da bi se dali u ruke trgovaca i švercera rizikujući svoje živote”, istakla je Merkel.
Na pitanje da li je ta njena odluka, u vezi prihvata migranata, favorizovala uspon krajnje desničarske Alternative za Njemačku (AfD), Merkelova je ogovorila da je “AfD rođen tokom krize evra, čak i tada sa tezom da (Njemačka) daje previše drugim zemljama”. Merkel je govorila i o pokušaju istočnonjemačke tajne službe Štazi da je regrutuje, što je navela da je izbjegla, zahvaljujući savjetima roditelja.
“I o ovome su nam roditelji dali osnovne savjete za preživljavanje. Pratila sam kada su, tokom mog razgovora za posao u Ilmenau, oficiri Štazija pokušali da me regrutuju kao neformalnog saradnika. Nakon što sam odgovorila da ću taj razgovor odmah prijaviti porodici, pošto se ispostavilo da nisam znala da ćutim, izgubili su svako interesovanje. Diskrecija je bila suštinski uslov za saradnju sa Štazijem”, rekla je Merkel.
Govoreći o predstojećim njemačkim izborima na kojima se, prema anketama, očekuje da će njena Hrišćansko-demokratska unija (CDU) postati najveća stranka, Merkel je rekla da se kontroverzna njemačka dužnička kočnica, koja ograničava strukturni budžetski deficit na 0,35 odsto bruto domaćeg proizvoda, treba revidirati.
“Vjerujem da u trenutnoj situaciji, suočenoj sa mnogim novim izazovima, treba da bude reformisana – ne da bi se održavala socijalna potrošnja, već investicije”, rekla je Merkel. Memoari Angele Merkel pod nazivom “Sloboda: sjećanja 1954-2021” biće objavljeni 26. novembra u više od 30 zemalja, piše Tanjug.
Foto: Tanjug/AP/Arhiva
Izvor: Nezavisne
