Ratne zastave tzv. Armije BiH istaknute su danas iz kolone vozila u mjestu Stog, gdje treba da stignu učesnici marša “Stazom egzodusa” organizovanog povodom obilježavanja 29 godina od progona Srba iz Vozuće, naselja u dolini Krivaje i sa južnog dijela Ozrena.
Ni nakon 29 godina nije poznato gdje su tijela 129 Srba koje su na monstruozan način na području Vozuće i Ozrena ubili pripadnici takozvane Armije BiH i džihadisti.
Dok pojedina bošnjačka udruženja danas slave takozvani dan oslobođenja Vozuće isticanjem ratnih zastava takozvane Armije BiH, porodice nestalih Srba tuguju.
Dušanki Petrović iz Kamenice suprug je nestao 1995. godine, a njegovo tijelo je pronađeno i identifikovano 1997. godine.
– Tijelo smo sahranili u Modriči gdje smo izbjegli – rekla je Petrovićeva, koja je danas u Stogu, odredištu marša “Stazom egzodusa” koji je jutros krenuo iz Tumara.
Ona je poručila da u Stog dolazi svake godine kako bi zapalila svijeću svim poginulim i nestalim.
Raduška Pavlović u Vozući je izgubila sina Slađana čije posmrtne ostatke još nije pronašla.
Ona kaže da je njen sin zarobljen živ i da joj je želja da njegove posmrtne ostatke pronađe dok je još živa.
Zavidovići, ratne zastave takozvane Armije BiH
Na današnji dan 1995. godine po direktnoj naredbi Alije Izetbegovića, koji je kao prioritetni cilj odredio spajanje tuzlanskog i zeničkog basena, pokrenuta je ofanziva koja je u zavisnosti od jedinice i smjera napada neprijateljskih snaga nosila nazive “Uragan 95”, “Farz 95” i “Badr al Bosna”.
Uz direktno učešće NATO snaga za brza dejstva i pakistanskog kontingenta međunarodnih mirovnih snaga na strani takozvane Armije BiH, koja je brojala 23.000 vojnika, tada je spaljeno 30 srpskih sela i protjerano 1.920 srpskih porodica sa 7.680 članova.
Padom Vozuće okončano je protjerivanje i etničko čišćenja Srba sa područja zeničke regije započeto 1992. godine.
Zbog stravičnih zločina nad Srbima Vozuće i Zavidovića nekadašnji načelnik Generalštaba takozvane Armije BiH Rasim Delić osuđen je pred Haškim tribunalom na samo tri godine, kao i nekadašnji komandant Trećeg korpusa takozvane Armije BiH Sakib Mahmuljin, koga je Apelaciono vijeće Suda BiH osudilo na osam godina zatvora, ali je on pobjegao iz BiH u Tursku.
Mahmuljin je jedan od devetnaest lica, pripadnika takozvane Armije BiH i stranih dobrovoljaca, protiv kojih su podnesene krivične prijave za zločine počinjene nad Srbima na području Ozrena i Vozuće u julu i septembru 1995. godine.
FOTO:SRNA
RTRS.
