Američke sankcije protiv ruske nafte, koje prijete da ugroze snabdijevanje Mađarske, guraju Budimpeštu ka saradnji sa Hrvatskom — smjeru koji je godinama izbjegavala, piše ugledni POLITICO u svojoj analizi.
Tri godine mađarski premijer Viktor Orban ponavlja da se zemlja ne može odreći ruske nafte a da ne ugrozi energetsku sigurnost i ne izazove eksploziju cijena goriva.
Ali sada, kada američke sankcije prijete da presijeku jednog od ključnih ruskih dobavljača, a Brisel priprema nove carine na rusku naftu, Mađarska će biti prisiljena da traži uvoz iz drugih izvora.
„Orban je učinio sve da zadrži rusku naftu“, kaže za POLITICO Péter Krekó, direktor budimpeštanskog instituta Political Capital. „Ako sankcije stupe na snagu, Mađarska će morati ozbiljno da razmotri alternative.“
Takav zaokret bi značio i zakopavanje ratne sjekire sa Zagrebom.
Spor sa Hrvatskom
„Mađarska već godinama optužuje Hrvatsku za ‘ucjenjivačke’ tranzitne takse“ koje, prema tvrdnjama Budimpešte, onemogućavaju prelazak na druge dobavljače.
Takođe tvrde da hrvatski naftovodni sistem ne može fizički da zadovolji mađarske potrebe — što Zagreb oštro negira.
„Te optužbe su stare i sto posto neistinite,“ izjavio je hrvatski ministar privrede Ante Šušnjar za POLITICO.
„To je samo izgovor za nastavak kupovine ruske nafte. Nemamo nikakvih prepreka da isporučimo potrebne količine — spremni smo u nekoliko minuta.“
Orban pod pritiskom
Ovaj preokret dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp izražava sve veću frustraciju zbog ruske nevoljnosti da pristane na prekid vatre u Ukrajini, dok Evropska unija pojačava napore da potpuno izbaci rusku energiju iz svog sistema.
Za sada Mađarska pokušava da se izbori za izuzeće iz američkih sankcija, ali ako mjere budu uvedene, Budimpešta neće imati izbora osim da se osloni na Hrvatsku.
„Kao kontinentalna zemlja bez pristupa moru, Mađarska ima samo jednu realnu alternativu – naftovod Janaf, koji počinje u hrvatskim lukama i vodi do Mađarske.“
Budimpešta, međutim, tvrdi da je Zagreb pet puta povećao tranzitne takse, što bi, navodno, dovelo do eksplozije cijena goriva u zemlji.
Mađarski ministar spoljnih poslova Péter Szijjártó upozorio je da bi „Briselova odluka da prekine uvoz ruske energije uništila sigurnost naše opskrbe“, optužujući pritom Hrvatsku da ‘profitira na ratu u Ukrajini’.
Stručnjaci osporavaju mađarske tvrdnje
„To je potpuna besmislica,“ kaže za POLITICO Tamáš Pletser, analitičar za naftu i gas iz Erste banke.
„Cijene goriva u Mađarskoj ne zavise od sirove nafte, već od skupljih dizel goriva prema mediteranskoj referentnoj cijeni.“
On dodaje da poskupljenje nafte ne bi značajno uticalo na krajnju cijenu, već bi samo umanjilo profit mađarske kompanije MOL i državni poreski prihod.
„Najveći finansijski problem odbacivanja ruske nafte vezan je za mađarski budžet,“ dodaje Ilona Gizińska iz Centra za istočne studije, podsjećajući da je ruska nafta i do 30 dolara po barelu jeftinija od alternativnih izvora.
Tenzije i dalje traju
POLITICO napominje da su se odnosi Mađarske i Hrvatske posljednjih nedelja donekle smirili, ali tenzije nisu nestale.
„Mađarska će uvijek pokazivati Hrvatskoj istorijsko poštovanje,“ rekao je Viktor Orban nakon sastanka sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.
„Posvećeni smo smirivanju napetosti.“
Ipak, dvije zemlje se i dalje spore oko tehničkih pitanja — može li Janaf zaista zadovoljiti mađarske potrebe.
Nakon nedavnog testiranja, MOL je tvrdio da naftovod može raditi punim kapacitetom samo sat ili dva zbog „tehničkih problema“, dok je Janaf uzvratio da je MOL zapravo tražio smanjenje protoka.
Predsjednik Uprave Janafa Stjepan Adanić to negira:
„Janaf je potpuno spreman — tehnički, organizaciono i u svakom smislu — da zadovolji sve godišnje potrebe MOL Grupe, ukupno 14,5 miliona tona.
„Činjenica je da MOL ima popust na rusku naftu, pa mu je u interesu da izuzeće od sankcija traje što duže.“
Hrvatska sada traži posredovanje Brisela.
„Na sljedećem tehničkom testu tražimo prisustvo Evropske komisije,“ rekao je Šušnjar za POLITICO.
Budimpešta stisnuta u kut
Uprkos svemu, Budimpešta mora brzo reagovati.
Orban sljedeće sedmice putuje u Sjedinjene Države pokušati da izdejstvuje izuzeće od Trampovih sankcija, koje stupaju na snagu 21. novembra.
Ali Vašington pojačava pritisak.
„Mađarska,“ upozorio je američki senator Lindsey Graham, „ako mislite da ne pratimo vaše pokušaje podrivanja sankcija — grdno se varate.“
Istovremeno, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen najavila je nove carine na rusku naftu kako bi se ubrzalo potpuno obustavljanje uvoza do 2027. godine.
„Takve sankcije bi bile dovoljne da Mađarska konačno prekine vezu s ruskom naftom,“ smatra analitičar Pletser.
„Carine bi ruske ugljikovodike učinile nekonkurentnim u odnosu na druge izvore.“
Sve to, zaključuje POLITICO, gura Budimpeštu prema Zagrebu, koji za sada ostaje otvoren za saradnju.
„Hrvatska može i želi da pomogne Mađarskoj,“ kaže Šušnjar.
„Ali sada je odluka na mađarskim političarima: moraju odlučiti — jesmo li članice Evropske unije ili podržavamo rusku agresiju.“
