Jedna azijska lutkica pod nazivom Labubu prerasla je u globalni fenomen.
Naime, ove male lutke koje podsjećaju na gremlina, dizajnirane u studiju Kasing Lunga u Hong Kongu, u suradnji s poznatom dizajnerskom kućom Pop Mart, predstavljaju art objekte, statusne simbole i emocionalne toteme urbane generacije odrasle na estetici anime, streetweara i TikToka.
Na ArtBasel umjetničkom sajmu u Baselu, koji se održao od 16. do 22. lipnja ove godine, pojavila se ekskluzivna ArtBasel Shop edicija Labubu lutke, koju je dizajnirao Kasing Lung, dostupna samo fizički, po cijeni od 200 švicarskih franaka. Izrađeno je svega 100 primjeraka, a većina je rasprodana već prvog dana otvaranja za VIP klijentelu. Za samo nekoliko sati, na sekundarnom tržištu pojavio se oglas za jedan takav primjerak po cijeni od oko 1.500 eura. Dok mnogi umjetnici desetljećima grade karijeru da bi se pojavili na sajmu poput ArtBasela, Labubu, koji je osmišljen kao viralna igračka, dobiva istaknuto mjesto gotovo preko noći, a igračka zauzima centralno mjesto u ArtBasel Shop prostoru, koji je zasnovan na fuziji umjetnosti i komercijalnog dizajna. Ovakav uspjeh otvara pitanje što danas zaista određuje umjetničku vrijednost: jesu li to estetske i teorijske kritike, ili brzina rasprodaje i viralni potencijal na društvenim mrežama?
Čudnovatost Labubu dolazi iz serije lutkica koje pripadaju tzv. The Monsters univerzumu, imaginarnoj šumi naseljenoj čudnim, ponekad jezivim, ali simpatičnim bićima. Postoji i njihova sestrinska verzija, Lafufu, izrađena od pliša s manje “zloćkastom” pojavom koja kombinira elemente istočnoazijskog kawaii stila. Estetski se pozicionira kao slatki alter ego Labubua.
Iz kritičke perspektive, Labubu danas funkcionira kao objekt želje, investicija i kulturološka ikona. Ipak, ni ovaj fenomen nije sasvim nov. Još su Takaši Murakami i Jajoi Kusama pokazali kako se umjetnost može kretati granicom između galerije i tržnog centra, stvarajući prepoznatljive, gotovo brendirane umjetničke identitete. Kasing Lung, tvorac Labubua, umjetnik je s dugogodišnjom praksom u svijetu ilustracije i grafike. Međutim, uspjeh njegova rada danas se mjeri prema zakonima ponude i potražnje, a ne po teorijskim analizama njegova narativa ili estetske inovacije.
Labubu spaja elemente dječje estetike, luksuznog brendiranja i azijskih narativa, dok njegovo prisustvo svjedoči o promjenama koje se događaju na razini umjetničkih institucija, sajamskih logika i sustava vrijednosti.
Cijena jedne Labubu lutke varira, a cijene funkcioniraju po zakonima luksuzne robe: osnovne blind-box figurice koštaju oko 10–15 eura, ali rijetke edicije, posebno one lansirane na sajmovima poput Art Basela ili u limitiranim suradnjama, dosežu cijene i preko 1.000 eura na sekundarnom tržištu. Cijena se određuje prema rijetkosti, ekskluzivnosti i brzini rasprodaje, a zajednica kolekcionara formirala je čitavu ekonomiju preprodaje na platformama kao što su StockX, eBay i Discord.
Zanimljivo je da je vrtoglavi uspon ovih lutaka došao paralelno s ekonomskom neizvjesnošću. Pravi hajp počinje oko 2019./2020. kada Pop Mart lansira serije blind-box lutkica koje postaju viralan hit na društvenim mrežama, naročito u Kini, Japanu i Južnoj Koreji. Tokom pandemije i postpandemijskog razdoblja, kao i zbog porasta online kupovine, Labubu postaje globalni hit i nudi nešto više od same igračke – malog, fetišiziranog pratioca u vremenu nesigurnosti.
Labubu je svojevrsni pokazatelj ekonomskog paradoksa: dok se tržišta hlade, a kupovna moć prosječnog građanina pada, potražnja za kolekcionarskim objektima raste. Tako je Labubu danas postao omiljeni privjesak na Hermes torbama, ne samo zato što je vizualno dopadljiv, već i zato što simbolizira određenu vrstu kulturnog kapitala. U vremenu kada status više nije samo stvar logotipa, posjedovanje limitirane Labubu lutke govori mnogo o identitetu svojeg vlasnika.
Fenomen s korijenom Fenomen Labubu lutaka ne dolazi niotkuda. Tokom kasnih devedesetih, najpopularnija igračka bila je Furby. Furby je imao krupne oči, neobičan glas i bio je jedna od prvih elektronskih igračaka, a kupci su satima čekali u redovima da bi ga nabavili. I Furby je postao predmet kolekcionarstva, naročito u svojim limitiranim verzijama. Neki modeli iz 1999.–2000. danas dostižu velike cijene na aukcijama. U tom smislu, Furby je bio rani primjer toga kako igračka može ući u domen kulturnog fenomena.
Sakupljanje Labubu lutaka postaje nova forma mikrokolekcionarstva, trenda koji kombinira elemente umjetnosti, dizajna, luksuza i viralne kulture. Mikrokolekcionarstvo odražava novu stvarnost u kojoj ljudi kupuju umjetničke (ili kvaziumjetničke) predmete dostupne u ograničenim količinama, ali visoko brendirane. Kolekcionarstvo više nije rezervirano za bogate, već se demokratizira.
Labubu je postao simbol suvremene vizualne kulture – mješavina dizajna, mitologije, umjetnosti i marketinške strategije. Njegova forma spaja dječju estetiku, luksuzno brendiranje i azijske narative, dok njegovo prisustvo svjedoči o promjenama koje se odvijaju u umjetničkim institucijama, logici sajmova i sustavima vrijednosti. Labubu je umjetnički objekt nove generacije, ali i proizvod ekonomije pažnje u kojoj se estetika mjeri brzinom rasprodaje, TikTok potencijalom ili kompatibilnošću s Hermes torbom. Kroz njega vidimo kako se umjetnost demokratizira, luksuz evoluira i kako nova generacija kolekcionara traži smisao u objektima koji spajaju lijepo, čudno i osobno.
