Dacešin, kojeg na društvenim mrežama prati armija od 50 hiljada osoba, ovog puta piše o Luksemburgu, najbogatijoj zemlji na svijetu.
Jeste li znali da je prosječna plata osobe koja živi u ovoj zemlji čak 5.000 eura? Ili da ova zemlja ima najveći broj auta po stanovniku, jer ovdje čak više od 65% ljudi posjeduje svoj automobil? A, iako možda sa svojih svega 600.000 stanovnika spada među najmanje zemlje Evrope, kvalitet života koji postoji ovdje, rijetko da se može vidjeti na bilo kojem drugom mjestu u svijetu.
E sad, čujete da prosječna plata u zemlji iznosi 5.000 eura, vjerovatno se prvo zapitate kako je to moguće i kako je ova zemlja postala ovako razvijena. Ali, prije nego vam dam odgovor na ovo pitanje, u kratkim crtama prvo ću vam predstaviti ovu prekrasnu zemlju.
Mala, ali moćna
Mali, ali moćan, jeste, vjerovatno, najlakši način da se opiše Veliko vojvodstvo Luksemburg, kako se službeno zove ova zemlja. Omeđen Njemačkom, Francuskom i Belgijom, mnogi putnici često pored njega prođu potpuno neprimjetno i zaobiđu ga, ali oni koji ga malo bolje upoznaju, iznenade se kada vide koliko toga nevjerovatnog je stalo na jednu ovako malu teritoriju.
Prije svega, zemljom kao što ste već možda imali priliku naslutiti, vlada veliki vojvoda i ovo je posljednje veliko vojvodstvo na svijetu, a, osim činjenice da je ovo najbogatija zemlja na svijetu, Luksemburg je i jedna od šest zemalja osnivača Evropske unije, a nekoliko veoma bitnih evropskih institucija danas je smješteno ovdje, iako ova zemlja ima najmanje stanovnika od svih 28 zemalja članica Evropske unije.
Zastava Luksemburga slična je holandskoj, ali se od nje razlikuje po svjetlijoj nijansi donje pruge.
Zemlja ima tri službena jezika: njemački, francuski i luksemburški, a svaki se koristi u određenim prilikama. Francuski se obično koristi u državnim institucijama, njemački u poslovnim krugovima, a luksemburški u svakodnevnoj komunikaciji među ljudima. Ono što je, također, veoma zanimljivo jeste obrazovni sistem koji je rasporedio ova tri jezika na način da se luksemburški pretežno koristi u osnovnim razredima škola, njemački u srednjoj školi, a posljednja faza školovanja se obično odvija na francuskom. Prevladavajuća religija u zemlji je rimokatolička, a više od 50% populacije zemlje čine stranci.
Ono što je mene prilično iznenadilo jeste što u zemlji živi mnogo Portugalaca, čak 100.000, koji čine 15% populacije ove zemlje.
Kako je Luksemburg postao tako bogat?
Ako gledamo s ekonomskog aspekta i u obzir uzmemo parametre kao što su društveni bruto proizvod zemlje, visina minimalne plate i nivo zaduženosti, Luksemburg se smatra najbogatijom zemljom na Planeti. Uz to, ova zemlja ima i najmanju stopu nezaposlenosti u čitavoj Evropi ako gledamo posljednjih 40 godina, a gotovo sve i jedna osoba na svijetu poželjela bi da radi i ostvaruje platu ovdje.
Kada čovjek čuje sve ovo, teško može da zamisli da je ova zemlja nekada za vrijeme 19. vijeka, bila jedna od siromašnijih zemalja u ovom dijelu svijeta. Tokom tog perioda, oko 80% populacije zemlje, koja je tada brojala 180.000 stanovnika, bavilo se poljoprivredom i život im nije bio lagan. Zarobljene u konstantnom siromaštvu, mnoge porodice, tražile su sve moguće načine kako bi se prehranile i preživjele. Stvari su čak u jednom trenutku postale toliko loše, da je trećina Luksemburžana otišla u druge zemlje, pretežno Sjedinjene Američke Države, u potragu za boljim životom.
Ali onda, gotovo preko noći, dolazi do otkrića velikih rezervi željeza polovinom 19. vijeka, što će učiniti da se sudbina ove zemlje promijeni u potpunosti. Veliki broj rudnika i fabrika odjednom počinje da se otvara, a s njima se rađa i industrija čelika, koja će učiniti da do kraja istog vijeka, Luksemburg postane jedan od vodećih evropskih proizvođača ovog metala.
Industrija čelika napredovala je potom sve više tokom 20. vijeka, a broj poslova svakim danom postajao sve veći, izuzev perioda tokom dva svjetska rata. Ali, odmah nakon njih, u periodu od 1960. godine pa nadalje, Luksemburg ulaže veliki novac u razvoj bankarskog sektora, čineći ekonomiju ove zemlje svakim danom sve jačom.
Sve ovo je dovelo do toga da Luksembrug postane pravi poreski raj za finansijski sektor i zemlja koja nudi velikim stranim kompanijama priliku da svoja sjedišta lociraju ovdje i plaćaju veoma niske poreze, koje im omogućavaju ogromne uštede novca. A budući da je zemlja prilično mala, ti mali iznosi poreza na dobit koje ostvari od velikih kompanija, predstavljaju značajan prihod za vladu.
Osim poreskih olakšica, ovakav sistem poslovanja doveo je do stvaranja velikog broja visoko plaćenih poslova, posebno za bankare i računovođe, čije plate ovdje nerijetko prelaze i 8.000 eura, a koje čine Luksemburg veoma atraktivnim mjestom za rad u svijetu. Uz sve ovo, gotovo polovina radnika ove zemlje ne živi u Luksemburgu već u susjednoj Njemačkoj, Belgiji ili Francuskoj te ne koriste benefite lukseburškog sistema, ostavljajući na taj način još više novca u državnim kasama.
Cijene u Luksemburgu
Kada govorimo o novcu, red je da kažemo nešto više i o cijenama ovdje, a kada vidite koliko su stanovi skupi, bude vam jasno i zašto su plate toliko visoke. U neku ruku, cijene u Luksemburgu su očekivano visoke, ali opet ne basnoslovno visoke kao što je to slučaj u Skandinaviji ili na Islandu. Recimo, ručak u restoranu u prosjeku se kreće od 13 do 20 eura, kafa 3-4 eura, a cijene u marketima su otprilike duplo veće nego kod nas. Magneti su 4-5 eura, hrana u fast food mjestima poput kebaba 6-7, a taksi prevoz 2 eura po kilometru.
Ipak, ono što me je oduševilo ovdje jeste što je javni prevoz u zemlji potpuno besplatan za sve i što niti na jednom mjestu nismo plaćali ulaz, te smo sve obišli bez da potrošimo i jedan cent! Recimo, posjeta starim zidinama grada, koje se nalaze pod zaštitom UNESCO-ove kulturne baštine, potpuno je besplatna, kao i ulaz u Nacionalni muzej. Kada uporedim ovo s nekim mjestima poput, recimo, Dubrovnika, ovo što su uradili ovdje je za svaku pohvalu.
Šta vidjeti u Luksemburgu?
A nakon što završite šoping, ili barem pokušate nešto slično, predlažem da se zaputite u obilazak prijestonice Luksemburga, grada čije stare zidine datiraju još iz 10. vijeka i čije je jezgro zaštićeno od UNESCO-ove kulturne baštine. A gdje bolje početi obilazak grada, nego upravo u njegovom starom dijelu.
Nazvana “Gibraltar Sjevera” Luksemburška tvrđava, sasvim sigurno jedan je od simbola grada i mjesto u kojem ćete, osim zanimljive historije i brojnih legendi, otkriti prelijepe parkove i vrtove, interesantne popločane ulice, kao i šarmantne zgrade koje predstavljaju pravi ukras ovoga mjesta. Izađite barem nekoliko sati da prošetate ovim mjestom, posjetite neki od mostova grada i jednostavno doživite duh i energiju Luksemburga. A nakon što završite obilazak, predlažem da posjetite jednu nevjerovatnu katedralu.
Iako je većini ljudi katedrala Notr Dam jedna od glavnih asocijacija na Pariz, da li ste znali da Luksemburg ima katedralu identičnog imena, izgrađenu još u 17. vijeku, koja izgleda više nego impresivno. Iz bilo kojeg mjesta je pogledate, katedrala Notr Dam, koja je inače jedina katedrala u državi, izgleda zaista impresivno, prepuna detalja i raznih ukrasa.
Posebno lijepa su sjeverna vrata katedrale izgrađena u baroknom stilu, prekrivena čudesnim vitražima iz 19. i 20. vijeka, kao i tri tornja koja datiraju još iz 17. vijeka.
Osim katedrale, obavezna je i posjeta Velikoj vojvodskoj palati, renesansnoj građevini iz 1572. godine, koja služi kao službena rezidencija vladajućeg monarha u zemlji, velikog vojvode Henrija. Iako još predstavlja mjesto u kojem vojvoda živi i radi, turistima je dozvoljeno da zavirte unutra tokom određenih perioda godine i vide kako ona izgleda.
Lične impresije
Da li zbog činjenica što smo mama i ja bili na putovanju zajedno ili je jednostavno do njega samog, Luksemburg me je naprosto oduševio. Iako nisam to očekivao, najviše zbog činjenice da sam neko ko ne voli da putuje po skupim zemljama, vrijeme koje smo proveli ovdje bilo je zaista više nego prijatno i opušteno. Osim glavnog grada, koji je izuzetno lijep i gotovo nadrealno čist, ljudi su bili veoma prijatni i ljubazni, te učinili da se zaista osjećamo lijepo u njihovom gradu.
Moja topla preporuka svim našim čitateljima je da provedu jedan vikend u Luksemburgu. Jeste da su cijene možda malo više, ali uređenost i sistem koji ćete vidjeti ovdje mogu biti veoma dobra inspiracija da i mi pokupimo nešto od njih i jednoga dana živimo barem malo bolje.
Azra.ba
