12. Juna 2026.

Lažne statistike, sporni izvori i stil pisanja: Kako da prepoznate dezinformacije u doba AI tekstova

Vještačka inteligencija danas može da napiše tekst o gotovo bilo kojoj temi za nekoliko sekundi. Iako to donosi brojne prednosti, istovremeno dovodi do širenja netačnih podataka, izmišljenih statistika i pogrešno protumačenih činjenica. Zbog toga je prepoznavanje sadržaja koji je generisala AI postalo važan deo savremene digitalne pismenosti, a postoji nekoliko znakova koji pokazuju da li je teks napisao čovek ili mašina.

AI je omogućila kompanijama, medijima i pojedincima da brzo i jeftino proizvode velike količine sadržaja. Tekstovi, objave za društvene mreže, blogovi i izveštaji mogu nastati za nekoliko trenutaka, bez angažovanja velikog broja ljudi.

Međutim, ta brzina često ima svoju cenu. AI ponekad proizvodi vrlo uverljive, ali netačne informacije. Takve greške se ne primete svaki put tokom uređivanja, a kada jednom dospeju na internet, lako se umnožavaju. Različiti mediji, kompanije i autori neretko preuzimaju podatke iz već objavljenih tekstova, ne proveravajući njihovo poreklo. Tako jedna pogrešna brojka, citat ili zaključak mogu završiti u desetinama različitih novinarskih članaka.

Kompanije onda mogu da donose odluke na osnovu netačnih podataka, stručnjaci uče iz izmišljenih primera, a autori i mediji gube poverenje publike kada se greške otkriju.

Gde AI najčešće greši

Najveći problem je što AI ume da predstavi netačne informacije sa velikom sigurnošću. Tekst može delovati uverljivo, logično i dobro argumentovano, a da pritom sadrži potpuno izmišljene podatke.

Posebno su problematične statistike. Pošto brojevi čitaocima ulivaju poverenje i stvaraju utisak naučne utemeljenosti, AI ih često koristi. Ipak, ponekad su te brojke jednostavno izmišljene ili ih nije moguće pronaći ni u jednom pouzdanom izvoru.

Slično važi i za izvore informacija. Bez preciznih uputstava, AI može istovremeno da koristi ugledne analitičke kuće i sumnjive internet stranice nepoznatog porekla. Ako autor nakon toga ne proveri linkove i autentičnost izvora, netačne informacije lako postaju deo gotovog teksta.

Takođe, problem nije uvek u potpuno izmišljenim činjenicama – ponekad su podaci stvarni, ali su pogrešno protumačeni. AI može da pomeša datume, preuveliča rezultate istraživanja ili izvede zaključke koji se uopšte ne nalaze u originalnom izvoru.

Kako prepoznati tekst koji je verovatno napisala AI

Tekstovi koje generiše AI često imaju prepoznatljiv stil. Jedan od najčešćih znakova je mešanje pojmova i korišćenje termina koji deluju slično, ali nisu potpuno ispravni u datom kontekstu.

Takvi tekstovi često liče jedni na druge bez obzira na temu. Uobičajeno je da počinju opisom nekog trenda i formulacijama poput “nešto prestaje da bude” ili “nešto postaje novi standard”. Nakon toga često slede konstrukcije kao što su “prelazak sa jednog modela na drugi” ili slične varijacije.

Kroz čitav tekst mogu se ponavljati određene reči i izrazi, poput “odvojeno treba napomenuti”, “paralelno sa tim” ili “kao rezultat toga””. Iako su takve formulacije same po sebi ispravne, njihova prekomerna upotreba može biti signal da tekst nije pisao čovek.

Još jedna karakteristika je specifičan ritam pisanja. Duge i složene rečenice često se smenjuju sa veoma kratkim rečenicama sastavljenim od nekoliko prideva ili kratkih ocena.

AI takođe voli određene sintaksičke šablone, kao što su:

  • “ne samo…, već i…”
  • “ne radi se o…, već o…”
  • “od… do…”

Kada se takve konstrukcije ponavljaju više puta u istom tekstu, mogu predstavljati dodatni trag. 

Ipak, važno je naglasiti da nijedan od ovih znakova sam po sebi nije dokaz da je tekst napisala veštačka inteligencija. Pored toga, kako ljudi sve češće koriste AI alate, njihov način pisanja prirodno počinje da liči na stil koji proizvodi AI.

Šta da uradite ako posumnjate u tekst

Najbolja zaštita od dezinformacija je kritičko čitanje. Pre svega, obratite pažnju na brojeve i statistike, pa proverite da li je naveden izvor i da li se podatak može pronaći u relevantnim istraživanjima ili zvaničnim izveštajima. Zatim proverite linkove i izvore na koje se tekst poziva. Važno je utvrditi da li je reč o kredibilnim institucijama, naučnim radovima ili priznatim medijima, prenosi “RBK Trend”.

Možete i da analizirate i sam stil teksta, kao i da koristite specijalizovane alate za otkrivanje AI sadržaja. Iako ni oni nisu potpuno pouzdani, mogu poslužiti kao dodatni signal da je potreban oprez.

RTbalkan.

Podijeli vijest na: