Po čemu ćemo pamtiti godinu na izmaku u kulturnom i kulturološkom kontekstu, pitanje je kojim tradicionalno razbijamo glavu krajem svake godine. Bar je takav slučaj sa novinarima iz oblasti kulture.
Prije godinu dana u “Nezavisnim novinama” pisali smo da je 2022. godina bila godina kulturne isključivosti, na osnovu toga što je ruskim umjetnicima otkazivana saradnja u zemljama zapadne Evrope zbog početka rata u Ukrajini.
Još tekuće 2023. godine nismo primijetili da se slično dogodilo umjetnicima iz zemalja koje su i ove godine, nažalost, pokrenule nove ratove. U 23. godini 21. vijeka, međutim, desio se jedan drugi kulturološki fenomen – kultni “The Beatlesi” objavili su svoju posljednju pjesmu uz pomoć vještačke inteligencije (Artificial Intelligence – AI).
Riječ je o pjesmi “Now And Then”, koju je Džon Lenon otpjevao i odsvirao na klaviru u Njujorku davne 1979. godine, ali demo snimak na kojem je bila sačuvana bio je dalek od visokih muzičkih standarda. Međutim, ono što nisu uspjeli stručnjaci u muzičkim studijima svih ovih godina, uspjela je vještačka inteligencija, a to je da ukloni sve pozadinske šumove i da uskladi instrumente popularnih “Buba”.
“Eto, Džonov glas kristalno čist. Prilično je emotivno. Svi sviramo ovdje i to je istinski snimak ‘Beatlesa’. Mislim da je uzbudljivo u 2023. godini raditi muziku ‘Beatlesa’ i objaviti novu pjesmu koju javnost nije čula”, poručio je Pol Mekartni početkom novembra 2023. godine. I dok su jedni zaista emotivno dočekali ovu pjesmu, drugi su komentarisali da je to “početak kraja”. Bilo je komentara da sve podsjeća na lažni video Morgana Frimena, koji je djelo Boba de Jonga, stručnjaka za vještačku inteligenciju i reditelja koji radi za holandsku kompaniju “Revel”.
On je koristeći Frimenov lik u pomenutom videu publici poručio da ono što gledaju nije stvarno, da on niti je Frimen, niti ljudsko biće. Iako je ovaj snimak nastao prije više godina, video je postao viralan u 2023. uz zabrinjavajuće komentare kako će sličnom tehnologijom u budućnosti biti moguće prepravljati istoriju.
Da je istorija ekskluzivitet pobjednika ili da bar svaka strana od učiteljice života uzima dio kolača koji njoj odgovara, jasno je bar nama u Bosni i Hercegovini.
Ovu tezu su još jednom potvrdila dva festivala iz oblasti kulture u 2023. godini.
Riječ je o najznačajnijem pozorišnom festivalu u Republici Srpskoj Teatar festu “Petar Kočić”, koji je u junu u Narodnom pozorištu Republike Srpske (NP RS) održan 25. put i najznačajnijem filmskom festivalu u Bosni i Hercegovini, popularnom Sarajevo film festivalu (SFF), koji je u avgustu doživio 29. izdanje.
Naime, banjalučka čaršija napala je upravu NP RS, jer je na Teatar festu izvedena predstava “Moj sin malo sporije hoda” Sarajevskog ratnog teatra, dok je sarajevska čaršija udarila po upravi SFF-a zbog prikazanog trejlera za film “Heroji Halijarda” Radoša Bajića, koji govori o podvigu Jugoslovenske vojske u otadžbini u Drugom svjetskom ratu. Međutim, ova dva događaja imala su dva različita epiloga.
Strasti u Banjaluci smirio je Aleksandar Stojković Piksi, glumac i nekadašnji borac Vojske Republike Srpske, koji je stao u odbranu svoje pozorišne kuće, ali i svojih kolega iz Sarajeva, dok su sarajevski umjetnici o tamošnjem skandalu ili ćutali ili bili na strani Benjamine Karić, gradonačelnice Sarajeva. Karićeva je nekoliko prikazanih minuta “Heroja Halijarda” na SFF-u ocijenila kao pokušaj rehabilitacije četnika i njihovog vođe Draže Mihajlovića, istakavši kako neće dopustiti da se u Sarajevu o njima priča kao o pozitivcima. Bilo kako bilo, film smo gledali u Banjaluci, te u njemu, po mišljenju struke, nije bilo ništa sporno što se tiče istorijskih činjenica.
U istoriji kinematografije pak biće zabilježeno da je na ovom filmu posljednju ili jednu od posljednjih uloga odigrao glumački gigant Žarko Laušević.
Bar oko Lauševićevog odlaska kulturna javnost u 2023. godini bila je ujedinjena.
Čak i oni koji mu nisu mogli oprostiti ubistvo mladića u Podgorici tragičnog 31. jula 1993. godine, saglasni su u jednom – u velikoj konkurenciji asova bio je jedan od najvećih srpskih i jugoslovenskih glumaca. Ovdje valja ostati još malo na polju kinematografije i reći da nijedan film iz zemalja bivše Jugoslavije nije prošao u uži krug za najbolji strani film nagrade “Oscar” te da je, po mišljenju publike i kritike, filmu Dragana Bjelogrlića “Čuvari formule” učinjena nepravda.
Naime, Filmski centar Srbije umjesto ovog, svjetske javnosti vrijednog ostvarenja, u trku za “Oscara” izabrao je film Miodraga Milinkovića “Što se bore misli moje”, koji ljubitelji filma ocjenjuju kao loše montiranu seriju.
Godina koja se bliži kraju ostaće upamćena i po odlasku jednog od omiljenih pisaca na ovim prostorima, češkog i francuskog romanopisca Milana Kundere.
Kundera nas je napustio 11. jula 2023. godine, a njegove knjige koje su redom bile bestseleri u vrijeme bivše Jugoslavije, ovdje se još čitaju više od knjiga svih dobitnika Nobelove nagrade za književnost. Uzgred, Nobelovu nagradu za književnost u godini na izmaku dobio je norveški pisac Jun Fose.
Iako u ovom tekstu nismo predvidjeli da govorimo o nagradama, jer takva priča uvijek vodi u neophodne polemike, vrijedno je pomenuti da je Udruženje književnika Republike Srpske (UK RS) u februaru 2023. godine prvi put uručilo nagradu “Kolja Mićević” za prevodilački rad. Dobitnica je Biserka Rajčić za ukupno prevodilačko djelo. Takođe, vrijedno je pomenuti da je nizom događaja UK RS proslavilo 30 godina postojanja i rada te da je u martu 2023. godine ostalo bez istaknute članice Stevke Kozić Preradović, koja je trebalo da obilježi 50 godina u književnosti i kojoj su tokom godine dvije knjige objavljene posthumno.
U 2023. godini napustili su nas i poznati pisci David Albahari, Čarls Simić, Dževad Karahasan i Marko Vešović, a svoje jubileje – šest decenija u književnosti proslavili su Ranko Preradović Deda i Ranko Pavlović.
Što se tiče muzičke umjetnosti, najznačajnija lokalna vijest u Banjaluci bila je povratnički “Demofest”, a najznačajnija regionalna novi albumi “Zostera”, M.O.R.T.-a, Frenkieja, “Kolje i Grobovlasnika” i drugih.
Ovo posljednje bilo bi lijepo da je istinito, jer su pomenuti albumi bili vijest tek kod manjine muzičkih posvećenika, dok je pet napunjenih arena Aleksandre Prijović bio istinski kulturološki fenomen kod južnoslovenskih masa.
Na svjetskom nivou ostaće upamćeno da su u 2023. godini legendarni Mik Džeger i Kit Ričards proslavili osamdesete rođendane, jer, recimo, početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka ni sami nisu vjerovali da će tako nešto biti moguće.
U nizu tekstova o “Rolling Stonesima” povodom ovih rođendana, jedan od autora medijskih napisa dr Nele Karajlić bilježi kako je ovaj bend u zemljama istočne Evrope bio prethodnica NATO pakta, što govori o nekadašnjoj moći popularne kulture.
Današnja moć popularne kulture, pretpostavljamo, jeste da što više ljudi udari brigu na veselje. Sve u svemu, rokenrol polako od popularne postaje visoka kultura, a dokaz tome je odlazak i Šejna Mekgovana (preminuo 30. novembra), frontmena grupe “Pogues”, koji se danas slavi kao jedan od najvećih irskih pjesnika druge polovine dvadesetog vijeka. Iako je većinu životnog vijeka proveo bez zuba, Mekgovan je iza sebe ostavio bogatstvo vrijedno 4,3 miliona funti. Poređenja radi, u isto vrijeme, iznos za sufinansiranje projekata iz oblasti kulture u Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske sa planiranih 1,2 miliona KM spao je na 150.000 KM, a od ovog novca trebalo je finansirati 150 već održanih manifestacija iz oblasti kulture.
O smanjenju budžeta za kulturu nadugo i naširoko se pisalo, a koliko će manifestacija zbog toga biti ugašeno u 2024. godini, ostaje nam da vidimo.
Zbog manjka prostora, u ovom tekstu nismo u mogućnosti ni da pišemo o manifestacijama vrijednim pomena. Ipak, tekst ne možemo završiti a da ne pomenemo izložbu Mome Kapora, koju je publika u Galeriji Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske mogla da vidi tokom dva mjeseca u odlazećoj 2023. godini. Kaporovski možemo i zaključiti ovaj tekst i reći da se kulturnjaci u svijetu pribojavaju vještačke inteligencije, dok ovi naši imaju druge dvije vrste straha. Strah od manjka novca i djela koje će ostati u sjeni pet arena popularne pjevačice.
