Naučnici su pokrenuli jedinstvenu misiju spašavanja vrste koju mnogi smatraju najljepšim puževima na svijetu, s ciljem da usput otkriju i njihove biološke tajne.
Riječ je o ugroženim puževima roda Polymita, koji ubrzano nestaju iz svojih prirodnih šumskih staništa na istočnoj Kubi. Poznati su po svojim živopisnim, šarenim kućicama sa ekstravagantnim šarama.
Prokletstvo ljepote
Nažalost, upravo ih je ta ljepota učinila metom kolekcionara. Stručnjaci za zaštitu prirode upozoravaju da ih ilegalna trgovina njihovim kućicama gura ka potpunom izumiranju. Kućice se, naime, koriste za izradu šarenog nakita.
Kako bi spriječili najgori scenario, kubanski biolozi i stručnjaci sa Univerziteta u Notingemu u Velikoj Britaniji udružili su snage u pokušaju da spasu šest poznatih vrsta Polymita puževa.
Najugroženija među njima je Polymita sulphurosa, čija je kućica limun-zelenkaste boje sa plavim plamenastim šarama i jarko narandžastim prugama. No, sve vrste ovog roda odlikuju se izuzetno jarkim bojama, što predstavlja evolutivnu misteriju.
„Jedan od razloga zašto me ovi puževi zanimaju jeste to što su tako lijepi“, objasnio je evolucioni genetičar i stručnjak za mekušce, profesor Angus Dejvison sa Univerziteta u Notingemu.
Ironija je, kaže on, u tome što je upravo ta ljepota razlog njihove ugroženosti. „Njihova ljepota privlači ljude koji skupljaju i trguju školjkama. Dakle, upravo ono što ih čini drugačijim i meni zanimljivim kao naučniku, nažalost, ujedno ih i ugrožava.“
Ilegalna trgovina cvjeta na internetu
Jednostavna pretraga interneta otkriva postojanje crnog tržišta. Pronađeno je više platformi na kojima prodavci, čak i iz Velike Britanije, nude kućice Polymita na prodaju. Na jednoj stranici, kolekcija od sedam kućica oglašena je po cijeni od 160 funti. Svaka od tih praznih kućica nekada je bila živa životinja.
„Za neke od ovih vrsta znamo da su zaista prilično ugrožene. Stoga ne bi trebalo mnogo da ih neko skuplja na Kubi i trguje njima, da bi određene vrste potpuno izumrle“, upozorava Dejvison.
Iako međunarodna pravila štite puževe Polymita, njihova primjena je otežana. Ilegalno je iznositi puževe ili njihove kućice sa Kube bez dozvole, ali je prodaja kućica u drugim zemljama legalna. Uz dodatne pritiske poput klimatskih promjena i gubitka staništa, lov zbog kućica mogao bi biti kap koja će preliti čašu.
Međunarodna saradnja za spas
Kako bi se tome stalo na kraj, profesor Dejvison blisko sarađuje sa kubanskim biologom, profesorom Bernardom Rejes-Turom sa Univerziteta Oriente u Santjagu de Kuba. Cilj zajedničkog projekta jeste bolje razumijevanje evolucije ovih puževa i prikupljanje informacija ključnih za njihovo očuvanje.
Zadatak profesora Rejes-Tura posebno je izazovan. Boreći se sa nestabilnim snabdijevanjem električnom energijom i vrelom klimom, puževe je donio u vlastiti dom kako bi pokušao da ih razmnoži u zatočeništvu.
„Još se nisu razmnožili, ali dobro im ide“, rekao je u video-pozivu. „Ipak, izazovno je – stalno imamo nestanke struje.“
U međuvremenu, u laboratorijama u Notingemu sprovodi se genetsko istraživanje. Tim planira da iskoristi genetske informacije kako bi potvrdio koliko vrsta postoji, kako su međusobno povezane i koji dio njihovog genetskog koda određuje unikatne šare i boje.
„Istočna Kuba je jedino mjesto na svijetu gdje se ovi puževi nalaze“, rekao je profesor Dejvison. „Nadamo se da možemo koristiti genetske informacije koje prikupimo kako bismo doprinijeli njihovom očuvanju“, zaključio je, naglašavajući važnost saradnje sa lokalnim stručnjacima koji najbolje poznaju i vole ove jedinstvene životinje, prenosi Index.
Index.hr
