Tvrdnja da je BiH unaprijedila vladavinu prava, a koju je, u pismu Oliveru Varheljiju, evropskom komesaru za proširenje, iznijela predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto, nikako ne odgovara stvarnom stanju, jer ne da smo napredovali, nego smo zapravo nazadovali.
Poručuju to iz nevladinog sektora, odakle podsjećaju, između ostalog, i na niz zakona koji su u proteklom periodu doneseni ili najavljeni, a koji su i te kako ugrozili vladavinu prava, poput izmjene Krivičnog zakonika kojom je u Srpskoj kriminalizovana kleveta, te zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija (NVO), čije usvajanje je najavljeno.
U NVO ističu da se pravosuđe i dalje suočava sa nedostatkom nezavisnosti i pritiscima, a sa druge strane, na sceni je ozakonjenje narušavanja osnovnih sloboda.
Dejan Lučka, direktor banjalučkog Centra za ljudska prava, poručuje da BiH ne da nije napredovala, nego je nazadovala u oblasti vladavine prava.
“To se naročito odnosi, na primjer, na oblast ljudskih prava, gdje imamo kriminalizaciju klevete u Srpskoj i najavu donošenja novog zakona o medijima, za koji ne znamo kakav će da bude, ali uzimajući u obzir kako se sve radi u vezi sa ostalim zakonima, vjerovatno ni on neće biti povoljan po medije. Tu je i zakon o neprofitnim organizacijama u Republici Srpskoj. Imamo i nastavak lošeg rada sudova i u FBiH i u Srpskoj”, naveo je Lučka.
Tu je, dodao je, i dosta problema koji se odnose na rad uprave u vezi s pitanjem zahtjeva za pristup informacijama na koje se ne odgovara na vrijeme itd.
“Kada se sve to uzme u obzir, mogu samo da kažem da smo mi dobrano nazadovali, ali BiH dobija pluseve na putu ka EU zbog nekih drugih stvari, rekao bih prije svega geostrateških i geopolitičkih interesa”, ističe Lučka za “Nezavisne novine”.
I Ivana Korajlić, izvršna direktorka “Transparency internationala” (TI) za BiH, kaže da TI sve vrijeme upozorava da, kada je u pitanju sprovođenje ključnih reformi odnosno 14 prioriteta koje je Evropska komisija postavila BiH, u posljednjih godinu ne samo da nije bilo vidljivog napretka, već je zabilježeno i nazadovanje u pojedinim oblastima.
“Vlasti u BiH se busaju u prsa reformama kao što su usvajanje Zakona o pristupu informacijama ili izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), a one zapravo nisu išle u pravom smjeru. Zakon o pristupu informacijama je lošiji nego prethodni, a izmjene Zakona o VSTV-u su polovične i ostavile su prostor da se blokira adekvatna primjena i kontrola nad imovinskim kartonima nosilaca pravosudnih funkcija”, rekla je Korajlićeva za “Nezavisne novine”.
Neki zakoni su, primjećuje ona, dugo na Savjetu ministara, ali se skidaju sa dnevnog reda.
“A, sa druge strane, imamo nazadak kada govorimo o ljudskim pravima, o osnovnim slobodama. U Republici Srpskoj je usvojen zakon koji direktno krši medijske slobode i slobodu izražavanja, te je u proceduri zakon koji ograničava prostor za djelovanje civilnog društva. Tako da te reforme, kojima se hvale vlasti u BiH, praktično su nepostojeće”, istakla je Korajlićeva.
Marko Divković, predsjednik Udruženja “Bh. novinari”, kaže da nije siguran da li Krišto iznesenom tvrdnjom misli ozbiljno i da li ona vjeruje sebi.
“Mislim da se gospođa Krišto malo zaigrala ili se jednostavno gubi u svim tim obavezama, a ne čini se ništa”, rekao je Divković za “Nezavisne novine”.
