Sjednica Savjeta ministara BiH na kojoj se trebalo odlučivati o glavnom pregovaraču i zakonima ključnim za evropski put BiH nije ni održana jer su ministri SNSD-a iz Republike Srpske glasali protiv dnevnog reda.
S obzirom da dnevni red nije usvojen, sjednica nije ni održana, a na njoj se trebalo razmatrati uspostavljanje kancelarije glavnog pregovarača, zatim Nacrt Zakona o VSTS-u te izmjena i dopune Zakona o Sudu BiH. Usvajanje ove tri tačke na određen način bili su uslov za dobijanje datuma za početak pregovora sa EU.
Staša Košarac, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH (SNSD) rekao je da se ne radi o blokadi već o poruci da “se moramo uozbiljiti kako bismo rješavali važne stvari”.
On je rekao da ministri iz SNSD-a neće podržati ništa što prethodno nije usaglašeno s institucijama Republike Srpske pitajući se zašto to do sada nije shvaćeno te da su ministri jutros u devet sati dobili verziju zakona bez neophodnog mišljena institucija.
“Nismo dozvolili da budemo preglasani. Da su se tačke našle na dnevnom redu, mi bismo bili preglasani. Moramo napraviti obziljan paket. Nećemo dovzoliti prenos nadležnosti”, rekao je Košarac.
Krišto: Uložili smo mnogo truda
Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH rekla je da je u pripremu sjednice uloženo mnogo truda i energije te da je na zakonima rađeno duže od godinu dana.
“Najbolje je da svako konkretno kaže da li je za evropski put BiH. Učiniću sve da nastavimo dijalog i rad. Nadala sam se iskoraku kada su u pitanju ova dva zakona, naročito pred zasijedanje Evropskog vijeća, jer su postojali jasni signali da bi BiH dobila zeleno svjetlo ako bi završila ove zakone”, rekla je Krišto.
Ona je rekla da se zakoni ne usvjaju samo na Savjetu ministara BiH i da se bez SNSD-a ne mogu usvojiti ni u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i da je potrebna politička volja na nivou parlamentarne većine.
“Voljela bih da napravimo iskorak sa onima koji su politički predstavnici i dio neke koalicije. Moram podsjetiti Edina Fortu (ministar transporta i komunikacija) i Elmedina Konakovića (ministra inostranih poslova) da su i oni dio te parlamentarne većine u Savjetu ministara kao ministri”, rekla je Krišto.
Konaković poziva Predstavnički dom da reaguje
Prethodno je sam Konaković uputio apel HDZ-u da prestane “čvrsto držati stranu SNSD-u” te da se priključi evropskoj priči jer je, kako je rekao, potpuno jasno da SNSD nije evropski partner.
“Samo tako možemo deblokirati evropske perspektive i iskoristiti ovih 15-ak dana do 17. decembra kad očekujemo sastanak u Briselu koji bi mogao donijeti zeleno svjetlo za otvaranje pregovora”, rekao je Konaković.
On je rekao da Predstavnički dom Parlametnarne skupštine BIH ima mogućnost da preuzme proces i usvoji zakone u parlametnarnoj proceduri istovremeno ih pozivajući da dva zakona o VSTS i Sudu BiH stave u proceduru.
“Predstavnički dom je već spašavao evropske perspektive i uticao na donošenje važnih zakona, devet smo već usvojili. Vjerujem da će isti organ odigrati ključnu ulogu i sada. Ne smijemo dozvoliti da SNSD uništi perspektive ljudi u BiH”, rekao je Konaković.
Bunoza: Na zakonima smo radili dvije godine
Davor Bunoza, ministar pravde Bosne i Hercegovini koji je i formalno pravno bio predlagač zakona o VSTS-u i Sudu BiH rekao je da su na sjednici bila dva važna zakona koja se decenijama nisu mogla donijeti.
“Na zakonu o VSTS radimo zadnje dvije godine, koliko radimo i na zakonu o Sudu”, rekao je Bunoza podsjećajući da je zakon o VSTS-u koji je bio na dnevnom redu “kostur onoga koji je bio u petom mjesecu u Domu naroda”.
Podsjećanja radi, zakon o VSTS-u već je bio u proceduru, međutim “pao” je u Domu naroda Parlametnarne skupštine BiH gdje je nedostajao jedan glas za njegovo usvajanje.
Bunoza je istakao da se o dva zakona razgovara odavno te da su prikupljena sva neophodna mišljenja i da se nastojalo da se izvuku najbolja rješenja i da se kod zakona o VSTS-u uspjelo u tome.
“Postojala su i sada postoje, možda, brojan oprečna mišljenja, ali sam uvjeren, da je ovaj zakon danas usvojen i eventualno da je poboljšan u parlamentarnoj proceduri da bi mi napravili zanačajan iskorak za naše pravosuđe u Bosni i Hercegovini”, rekao je Bunoza.
Ovoreći o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH rekao je da su u ovoj verziji izvukli ono što nije bilo sporno u zadnje dvije godine i Republici Srpskoj i Federaciji BiH te da je želja bila da se nezavisnim učini Sud BiH i da ne vidi kome je to moglo biti sporno. Naglasio je i da se uopšte nije dirala nadležnost Suda BiH i njegovo sjedište.
RTRS.
