Veliki petak smatra se najtužnijim danom u godini, a danas ga obilježavaju katolici, protestanti, anglikanci, pojedine pravoslavne crkve i neke manje crkve.
Na Veliki petak vjernici se prisećaju događaja koji su neposredno prethodili Hristovom raspeću, počevši od njegovog izvođenja pred sud Pontija Pilata, neuspjelog pokušaja da ga optuže, pa do vikanja judejskog naroda: “Raspni Ga!”, kao i nošenja krsta kroz grad, na putu prema Golgoti, razapinjanja i praštanja dželatima rečima: “Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade”, umiranja, uklanjanja sa krsta, pomazivanja mirom, povijanja tijela platnom i polaganja u grob i postavljanja straže da čuva grob da neko ne ukrade njegovo tijelo.
Veliki petak je za katoličke vjernike dan posta i nemrsa i jedini dan u godini kada nema svete mise, ali se u crkvama poslije podne čita Križni put – odnosno put stradanja Hristovog.
Održava se i posebna spomen-molitva – muke Gospodnje. Slijedi klanjanje Svetom krstu, molitva vjernika i pričešćivanje. Ne zvone zvona, nema sviranja ni pjevanja.
Katolička crkva na Veliki petak posebno spominje umiruće, stare i bolesne.
