Brojne su kontroverze posljednjih godina obilježile proces Stepinčeve kanonizacije koja je najavljena prije 30-ak godina a do koje nije došlo zbog protivljenja Srpske pravoslavne crkve.
U Hrvatskoj se posljednjih dana obilježava godišnjica smrti kardinala Alojzija Stepinca (1898-1960) te su se tim povodom obratile mnoge ličnosti iz vjerskog, političkog, akademskog i javnog života koji su komentirali ulogu i značaj svećenika oko kojeg postoje brojne kontroverze.
Tako je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman posebno istakao ga je kardinal Stepinac bio žrtva komunističkih vlasti bivše Jugoslavije koje su ga, kako je naveo „osudile u montiranom sudskom procesu jer je ostao vjeran Bogu, Crkvi i hrvatskom narodu, te se kao i sa prethodnim nije htio pokoriti novim vlastodršcima“.
Alojzije Stepinac je bio zagrebački kardinal kojega je obilježilo djelovanje u vrijeme ustaške NDH i u prvim godinama komunističke Jugoslavije koja ga je 1946. godine osudila na 16 godina zatvora i pet godina lišenja svih građanskih prava.
Brojne su kontroverze posljednjih godina obilježile proces Stepinčeve kanonizacije koja je najavljena prije 30-ak godina a do koje nije došlo zbog protivljenja Srpske pravoslavne crkve. Zbog toga je bivši poglavara Katoličke crkve Papa Franjo formirao mješovitu komisiju koja je uključivale i predstavnike SPC-a koja se bavila ulogom kardinala Stepinca prolongirajući njegovu kanonizaciju.
U polemiku oko Alojzija Stepinca uključio se na svoj način ovih dana Slobodan Šnajder, jedan od najcjenjenijih hrvatskih književnika koji se gotovo cijeli život bavi Nezavinsom ržavom Hrvatskom, njenim zločinima i vođama, pa i ulogom Katoličke Crkve unutar NDH-a. U svojoj redovnoj kolumni koju piše na portalu „Telegram“ Šnajder je citirao dio pisma kojeg je kardinal Alojzije Stepinac tokom Drugog Svjetskog Rata pisao Papi Piu XII.
“Ostane li (Ante) Pavelić dovoljno na vlasti, sva će Bosna biti naša, to jest katolička“, napisao je Stepinac.
(SB, Telegram)
