Nedavna istraživanja pokazuju, da psi i ljudi imaju mnogo toga zajedničkog kada je u pitanju očuvanje mentalnog i fizičkog zdravlja. Studija – veliko istraživanje vlasnika i njihovih pasa našla je nekoliko ključnih faktora povezanih sa boljim zdravljem i dugovječnošću pasa, poput jake društvene mreže – prijateljstva između pasa. Rezultati sugerišu da psi mogu poslužiti kao izvrstan model za proučavanje starenja kod ljudi, kažu autori.
Istraživanje dolazi iz Projekta starenja pasa, inicijative koja se predstavlja kao najambicioznija takve vrste u svijetu. Projekt planira pratiti zdravlje pasa tokom razdoblja od 10 godina i uključuje naučnike sa više od desetak univerziteta i istraživačkih organizacija. Od vlasnika se traži da ispune opsežne godišnje ankete o svojim psima, a neki su takođe pozvani da učitaju veterinarsku evidenciju svojih pasa i uzorke medicinskih testova za manje studije.
Ova najnovija studija objavljena je prošlog mjeseca u časopisu “Evolution, Medicine, and Public Health”. Fokus je na pronalaženju aspekata kućnog okruženja psa, koji su bili najjače povezani s njegovim cjelokupnim zdravljem. Kako bi to učinili, istraživači su pretražili podatke istraživanja više od 21.000 vlasnika pasa.
Sve u svemu, istraživači su identifikovali 5 faktora za koje se čini da imaju najveći uticaj na zdravlje pasa, nakon što su uzeli u obzir varijable poput starosti i veličine psa. Zajedno, oni su iznosili oko 33% varijacija u društvenom okruženju psa. Ti faktori bili su stabilnost okruženja i komšiluka, ukupni prihod domaćinstva, dob vlasnika, društveno vrijeme provedeno s djecom i društveno vrijeme provedeno s drugim životinjama. Te su životinje obično bili drugi psi koji žive u istom domu, ali ponekad uključuju i druge kućne ljubimce, uključujući mačke.
Konkretno, psi koji žive u manje stabilnim i finansijski sigurnim domovima, imali su veću vjerojatnost da će imati lošije zdravlje od ostalih, dok je više društvenog druženja s drugim životinjama bilo povezano s boljim zdravljem pasa. Ali uticaji ovih faktora nisu bili jednaki. Procjenjuje se da socijalna podrška u viu druženja sa drugim vlasnicima pasa, psećim drugarima, okruženje i provođenje zajedničkog vremena sa drugim psima ima pet puta veći efekat na zdravlje od finansijskih faktora, na primjer.
“Ovo zasita pokazuje da, poput mnogih društvenih životinja – uključujući ljude, imati više društvenih pratitelja, drugih pasa za društvo može biti jako važno za zdravlje psa”, rekla je autorka studije Bri McCoy, sa Univerziteta Arizona State.
Bilo je i nekih iznenađujućih rezultata studije. Psima koji žive u bogatijim domaćinstvima obično se dijagnostifikuje više bolesti nego drugima, iako to može samo značiti da se ti psi češće vode veterinaru. Vrijeme provedeno s djecom u društvu takođe je negativno povezano sa zdravljem pasa. Autori teoretišu da bi ova poveznica mogla biti rezultat toga što vlasnici imaju manje resursa – uključujući vrijeme – dostupnih za svoje pse nakon što počnu brinuti o svojoj djeci.
“Možete o tome razmišljati kao o problemu raspodjele resursa, a ne o tome da su djeca loša prema psima”, rekla je McCoy.
Ovi se nalazi studije temelje na subjektivnim iskustvima vlasnika pasa, što je važno ograničenje. Ali autori kažu da planiraju nastaviti svoje istraživanje, promatrajući podskupinu pasa čije se zdravlje direktno mjeri putem prikupljanja krvi i tjelesnih uzoraka. U međuvremenu, autori kažu da njihovo istraživanje pokazuje koliko su društvene veze i stabilnost važni i psima i njihovim ljudima.
“Dobru mrežu kontakata i prijatelja, dobru društvenu povezanost sa drugim psima, dobro je za pse koji žive s nama”, rekla je McCoy. “Ali struktura i nejednakost u našem društvu takođe imaju štetan efekat i na naše kućne ljubimce. I nisu oni ti koji razmišljaju o svojoj sljedećoj plati ili zdravstvenoj zaštiti.”
Izvor: gizmodo.com
Ultra.ba
