Ako nije moguće potpuno prestati, bilo bi dobro smanjiti njegovu upotrebu.
Navike koje danas razvijamo mogu značajno uticati na našu budućnost, uključujući pamćenje i kognitivno zdravlje u kasnijim godinama.
„Mozak je poput štednog računa“, objašnjava profesor neurologije i neurohirurgije, dr. Kevin Sheth, dodajući da je svaka zdrava odluka (vježbanje, pravilna prehrana, mentalna stimulacija) poput depozita koji raste tokom vremena. S druge strane, kaže on, zanemarivanje mozga je poput povlačenja sredstava s računa, što kao posljedicu ostavlja gubitak pamćenja i kognitivni pad.
Alkohol
Među životnim navikama koje su najštetnije za mozak, ovaj neurolog posebno ističe jednu, a to je prekomjerna konzumacija alkohola. Smanjenje unosa alkohola ili potpuni prestanak pijenja do 60. godine života mogao bi imati veliki, pozitivan utjecaj na dugoročno pamćenje.
Osim činjenice da alkohol može uzrokovati ‘praznine’ u pamćenju, hronično prejedanje ubrzava starenje mozga.
Pet dugoročnih posljedica prekomjernog pijenja
Smanjenje mozga
Alkohol oštećuje moždane ćelije i dehidrira tkivo, posebno u hipokampusu, koji je ključan za formiranje novih sjećanja. To potvrđuje i studija iz 2022. godine provedena na više od 36.000 odraslih osoba. Rezultati su pokazali da čak i umjerena dnevna konzumacija alkohola može promijeniti strukturu mozga, pri čemu su promjene izraženije kod hroničnih konzumenata alkohola.
Poremećaj komunikacije u mozgu
Naše pamćenje zavisi od neurotransmitera, hemijskih glasnika koji omogućavaju moždanim ćelijama da međusobno komuniciraju. Alkohol remeti njihovu funkciju, posebno
glutamata i GABA-e, što otežava formiranje sjećanja.
Smanjen protok krvi
Hronično pijenje sužava krvne sudove, lišavajući mozak kiseonika i nutrijenata. Vremenom to može dovesti do degeneracije ćelija u područjima koja su ključna za pamćenje i učenje.
Nedostatak hranjivih tvari
Alkohol ometa sposobnost tijela da apsorbira i zadrži važne hranjive tvari, uključujući vitamin B1 (tiamin), koji je ključan za funkciju mozga. Nedostatak može uzrokovati ozbiljne probleme s pamćenjem, a u težim slučajevima Wernicke-Korsakoffov sindrom, stanje koje otežava formiranje novih sjećanja, uzrokuje konfuziju, probleme s vidom i poteškoće s hodanjem. Rizik je veći kod loše prehrane.
Oštećenje ostatka tijela
Mozak ne funkcioniše izolovano. Oštećenje jetre, srca, pankreasa i krvnih sudova izazvano alkoholom povećava rizik od moždanog udara i vaskularnih problema koji utiču na pamćenje. Osim toga, hronično pijenje može povećati i krvni pritisak, rizik od dijabetesa i gojaznosti, što dodatno oštećuje mozak.