Iran nije blizu zemalja bivše Jugoslavije, ali daleko od toga da sve što se dešava na Bliskom istoku ne utiče na svakoga od nas.
Eskalacija sukoba u tom regionu može se osjetiti i hiljadama kilometara daleko – kroz bezbjednosne rizike, ekonomske potrese i psihološki pritisak koji ratne vijesti izazivaju kod ljudi.
Evo na koje sve načine rat na Bliskom istoku može uticati na stanovnike Evrope, Balkana, pa time i BiH.
BEZBJEDNOSNO: Mogu li se aktivirati „spavačke ćelije“ u Evropi
Rat na Bliskom istoku, upozoravaju eksperti iz oblasti bezbjednosti, mogao bi da aktivira iranske „spavačke ćelije“ i „usamljene vukove“ širom Evrope i Balkana. U slučaju eskalacije sukoba između Vašingtona i Teherana, pojedini evropski gradovi i institucije mogli bi postati direktne mete odmazde.
– Američko-izraelski sukob sa Iranom preliva se na celi region Bliskog istoka i neće biti brzo okončan, a zbog tog sukoba ugrožena je ne samo bezbednost regiona, već i Evrope i Zapadnog Balkana – upozorio je profesor bezbjednosnih nauka Miroslav Bjegović koji misli da krvavi sukob tek slijedi u narednim nedjeljama i mjesecima.
Dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka Univerziteta u Banjaluci Predrag Ćeranić kaže da se, s obzirom na to da su vrhovne starješine Irana pozvale svoje mreže da napadaju američke ciljeve bilo gdje, može očekivati da se napadi dogode i u Evropi, što je zabrinjavajuće i za stanovnike BiH.
Prema riječima glavne i odgovorne urednice časopisa “Odbrana i bezbednost” Jasmine Andrić, prijetnja od aktiviranja „spavača“ i „usamljenih vukova“ nikada nije bila veća. Kako je istakla, ne radi se samo o tim grupama, već i o pojedinim iranskim organizacijama dijaspore koje kontroliše Hezbolah.
Kada su u pitanju balkanski prostori, ona smatra da je direktan napad manje moguć, te da će ovi regioni najčešće služiti kao odskočna daska radikalnih ekstremista za djelovanje širom Evrope.
Srpska je već podigla nivo bezbjednosti, a preventibne mjere naložilo je i Ministarstvo bezbjednosti BiH.
EKONOMSKI: Rast cijena nafte i novo poskupljenje goriva
Ormuski moreuz, kod obala Irana, koji igra ključnu ulogu u isporukama nafte i gasa, blokiran je odlukom Teherana, tako da je cijena nafte već počela da raste.
Novi talas poskupljenja nafte na svjetskim berzama, izazvan eskalacijom sukoba na Bliskom istoku, već se prelio na domaće benzinske pumpe i prijeti da pokrene lančani rast cijena robe i usluga u Republici Srpskoj.
Nakon što je nafta na svjetskim berzama u petak dostigla vrijednost od 87 dolara po barelu, domaći stručnjaci upozoravaju da bi nastavak ovog trenda već iduće sedmice mogao podići cijene goriva za dodatnih deset feninga.
Milijarder Džon Kacimatidis, saveznik Donalda Trampa i vlasnik regionalnog naftnog rafinerijskog i maloprodajnog giganta „United Refining Company“
smatra da bi cijena nafte u narednim danima mogla dostići 100 dolara po barelu, ali naglašava da je riječ o kratkoročnom skoku.
U slučaju rasta na 100 dolara, litar goriva mogao bi se ponovo približiti granici od tri marke. Promjene su već vidljive na terenu, a u Banjaluci je u petak dizel prodavan i po 2,85 KM, dok su pojedine pumpe u FBiH podigle cijene i do 50 feninga.
Analitičar i poznavalac kretanja na naftnom tržištu Vladimir Grujić ističe da globalna dešavanja već imaju direktan uticaj na cijene.
– Svakim danom nastavka sukoba na Bliskom istoku situacija sa poskupljenjem goriva biće sve ozbiljnija. Istovremeno imamo dva velika sukoba, u Iranu i Ukrajini, koji utiču na lance snabdijevanja. Ne očekujem prekid isporuka domaćim pumpama, jer će dobavljači naći alternativne izvore, ali je poskupljenje izvjesno – kazao je Grujić.
Prema njegovim riječima, nabavne cijene goriva već su značajno porasle.
Direktor Područne privredne komore Banjaluka i ekonomiski analitičar Aleksandar Ljuboja ističe da se poskupljenje goriva sa pumpi veoma brzo prenosi i na privredu.
– Prvo što vidimo jeste rast cijena na pumpama, što će povećati troškove transporta i imati direktan udar na kućne budžete – rekao je Ljuboja.
Prema njegovim riječima, poskupljenje energenata automatski povećava proizvodne troškove.
PSIHOLOŠKI: Strah od rata i stalne loše vijesti
Na kraju, tu je zebnja zbog rata.
Stres, strah i neizvjesnost šta će se dalje dešavati i te kako mogu da utiču na naš svakodnevni život, kako funkcionišemo i spavamo.
Često pominjanje Trećeg svjetskog rata, u kombinaciji sa nuklearnim oružjem – iako to u ovom trenutku nije blizu – uopšte ne pomažu.
– Ako bismo se transgeneracijski vratili na sve što se dešavalo na ovom području, svaka pomena rata mnogima sigurno izaziva makar nemir – kaže psiholog i psihoterapeut Jelena Aleksić Davidović za BBC na srpskom.
Balkan je, dodaje, vijekovima ratno područje-
– Pa moja baka je i dalje živa, a preživela je tri rata, tako da je sve ovo svakako uznemirujuće i može da bude okidač mnoge traume – kaže ona.
Dodatni problem je, dodaje, što je rat na Bliskom istoku, kao i sve drugo, „svakodnevno u našim džepovima“.
Možemo ga pratiti iz minuta u minut, gotovo uživo gledati slike i video snimke, a ako nešto i propustimo tu su agresivne notifikacije nas obavijeste.
Algoritam i vještačka inteligencija za to vreme uče šta gledamo i sličan sadržaj nam kasnije nude danima, izazivajući doomscrolling, to jest beskrajno praćenje loših vesti na društvenim mrežama i u medijima.
– Ta dostupnost i to što brojni mediji ne prenose činjenice, već samo nešto što je senzacionalno i bombastično, otvara prostor za razne interpretacije i dodatno može da bude retraumatizirajuće – smatra Aleksić Davidović.
Šta bi onda bilo rješenje?
– Nemoguće je sve ignorisati, nije pametno ni biti kao pao s Marsa i pretvarati se kao da se ništa ne dešava, jer realnost je takva kakva je, ali bitno je prepoznati i primijetiti kako to sve utiče na nas lično. Registrovati neprijatna osećanja ili kad nam fizički neprijatno i jednostavno prestati – nema drugog leka nego da se na neko vreme sklonimo od telefona – kaže ona.
Foto: Tanjug/AP
Izvor: Glas Srpske
